Prema izvještajima izraelskih medija, vlada u Tel Avivu zabrinuta je zbog moguće tužbe pred Međunarodnim kaznenim sudom (MKS) u Haagu. Prema vijestima koje kruže, sud bi, navodno ovog tjedna mogao izdati međunarodni naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ministra obrane Joava Galanta i načelnika izraelskog Glavnog stožera Herza Halevija.

Netanyahu je prošlog petka već komentirao mogući kazneni postupak pred tim sudom: Pod njegovim vodstvom, Izrael nikada neće prihvatiti bilo kakav pokušaj Kaznenog suda da potkopa njegovo "pravo na samoobranu", napisao je Netanyahu na platformi X, nekadašnjem Twitteru. Odgovaramo na neka osnovna pitanja u vezi s mogućom optužnicom.

Kakvu vrstu kaznenog postupka bi MKS mogao pokrenuti protiv Netanyahua?

Međunarodni kazneni sud vodi istrage isključivo protiv pojedinaca. Aktivan je samo ako je osoba osumnjičena da je vršeći vodeću funkciju odgovorna za jedan od četiri osnovna zločina: genocid, teške ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili agresorski rat.

MKS još od 2021. istražuje nasilje u Gazi do kojeg je došlo u ljeto 2014., te moguće ratne zločine protiv navodno odgovornih u Izraelu. Prema vlastitim informacijama, Kazneni sud vodi istrage pod istom optužbom i protiv boraca Hamasa. Također su u tijeku i istrage o nasilju izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali.

Pritom bi trebalo uzeti u obzir i najnovija događanja u ratu: taj rat je počeo nakon što je 7. listopada 2023. militantni islamistički Hamas u Izraelu ubio oko 1.200 ljudi i oteo više od 240 talaca. Hamas je klasificiran kao teroristička organizacija od strane brojnih zapadnih država, uključujući i zemlje članice EU i SAD-a. Prema navodima hamasovskih vlasti u Pojasu Gaze, u vojnoj akciji Izraela koja je uslijedila kao odgovor na taj napad, do sada je ubijeno više od 34.000 ljudi. Te informacije se ne mogu neovisno provjeriti.

Kada Međunarodni kazneni sud može voditi istragu protiv izraelskih državljana?

Međunarodni kazneni sud u principu smije se aktivirati samo ako države ne mogu ili ne žele procesuirati gore spomenute zločine na nacionalnoj razini. Trenutno je, i zbog rata koji je u tijeku, malo vjerojatno da bi izraelski sudovi mogli pokrenuti kaznene postupke protiv šefa vlade, ministara ili vodstva vojske.

Osim toga, sud mora priznati ili matičnu državu počinitelja – Izrael to ne čini – ili zemlju u kojoj su počinjeni navodni zločini. Ovo drugo bi moglo doći u obzir, jer su Palestinske teritorije pristupile Ugovoru o Međunarodnom kaznenom sudu.

Osim Izraela, Međunarodni kazneni sud ne priznaju ni SAD, Kina, Rusija i Indija, kao ni gotovo sve arapske države, a ni Iran. Ako nijedno od pogođenih područja nije ugovorna strana MKS-a, samo Vijeće sigurnosti UN-a putem rezolucije može naložiti Sudu da se aktivira. To je, primjerice, bio slučaj kada se radilo o Sudanu i Libiji.

Kakve bi posljedice međunarodna potjernica imala za izraelskog premijera?

Nalog za uhićenje nije presuda. Prije svega, to je znak da MKS dovoljno ozbiljno shvaća optužbe protiv sumnjive osobe. Kako MKS navodi na svojoj internetskj stranici, taj sud izdaje nalog za uhićenje samo ako suci smatraju da je potrebno da se dotična osoba uopće pojavi na suđenju. Prisustvo osobe je potrebno u postupku MKS-a. Drugi razlozi mogu biti da suci strahuju da bi optuženi mogao ometati postupak ili počiniti nova kaznena djela.

Međutim, budući da MKS nema vlastitu policiju koja bi uhapsila osumnjičene, malo je vjerojatno da će se članovi izraelske vlade zaista naći pred sudom u Haagu.

Ipak, nalog za uhićenje bi ozbiljno ograničio međunarodnu slobodu kretanja Netanyahua i ministara koji su također traženi, jer sve 124 ugovorne strane MKS-a dužne su uhapsiti tražene osobe na svojem teritoriju i predati ih sudu.

Tako se na primjer Vladimir Putin drži podalje od većine međunarodnih konferencija otkako je sud izdao nalog za uhićenje protiv njega zbog otmice ukrajinske djece u Rusiju. Predsjednik Ruske Federacije putuje samo u države koje ne priznaju MKS.

Kakve veze ima mogući nalog za uhićenje s optužbama za genocid protiv Izraela?

Istragu Međunarodnog kaznenog suda ne treba miješati s optužbama za genocid koje su neke države podigle protiv Izraela. Tako je primjerice Južnoafrička Republika optužila Izrael pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) zbog velikog broja poginulih u ratu u Pojasu Gaze. I taj sud je u Haagu, ali ne istražuje pojedince, niti izdaje naloge za uhićenje. On je isključivo odgovoran za sporove između država.

Krajem siječnja ove godine, MSP je priznao "opasnost od genocida u Pojasu Gaze". Međutim, hitan zahtjev Južnoafričke Republike da Izrael prekine sva neprijateljstva, nije odobren. Nakon te početne odluke, suđenje za genocid će se vjerojatno nastaviti mjesecima ili godinama.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.