1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kakvi su odjeci izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji?

Kay-Alexander Scholz
15. svibnja 2017

Izbori u Sjevernoj Rajni Vestfaliji potvrđuju najnovije tendencije na saveznoj političkoj razini. Angela Merkel je korak bliže svom četvrtom mandatu na mjestu kancelarke. Njezin protivnik Martin Schulz je oslabljen.

Deutschland Wahlkampf Angela Merkel für die Landtagswahl NRW
Foto: picture-alliance/U. Baumgarten

U Njemačkoj nema predizbora uoči izbora na saveznoj razini kao što je to slučaj sa Sjedinjenim Američkim Državama. Što znači da ne postoji direktan izbor kancelara/ke. Zbog toga su izbori na pokrajinskoj važan pokazatelj za izbore na saveznoj razini kada su kandidati za kancelara/ku u pitanju. Uz to se na izbore u Sjevernoj Rajni Vestfaliji (NRW) gleda kao na super-barometar. A do izbora za Bundestag u rujnu je ostalo svega četiri i pol mjeseca.

Doping za stranku Angele Merkel

Ishod izbora u NRW znači sljedeće: poraz za socijaldemokrate (SPD) i pobjedu demokršćana (CDU) i njihovu predsjednicu Angelu Merkel. Jer, ovo nije tek obična promjena vlasti. Naime, SPD je u ovoj njemačkoj saveznoj pokrajini od 1980. do 1995. vladao apsolutnom većinom. Od 1995. CDU je samo jednom bila za kormilom - od 2005. do 2010. Tako da nije bez razloga u njemačkim medijima izborni rezultat u NRW interpretiran kao "politički potres".

Izgleda da se CDU sada nalazi na uspješnom kursu. Jer, ovo su već treći pokrajinski izbori na kojima ubiru pobjedu. U Sarskoj je potvrđeno premijersko mjesto a u pokrajini Schleswig-Holstein je, isto kao i u NRW-u, došlo do promjene vlasti. Tako da na račun ove serije uspjeha postoje glasovi koji govore kako je Angela Merkel već pobijedila na saveznoj razini.

Kandidat SPD-a za kancelara Martin Schulz je u defanzivi

Trenutak istine za Martina SchulzaFoto: Reuters/F. Bensch

A mnogo toga u ovom trenutku govori u prilog tome. Jer, izazivač Angele Merkel je, a to je ono što iznenađuje, mnogo manje opasan nego što je to izgledalo na početku godine. Toliko često citiran tzv. 'Schulzov pohod', koji je u anketama bilježio samo rastući trend i tisuće novih članova SPD-a, je zaustavljen. Upravo to sada pokazuju ispitivanja javnog mnijenja širom zemlje.

Istraživanje javnog mnijenja pokazuje i da se stranka nalazi na mjestu na kojem je bila prije Schulzove kandidature. A to boli: pa na kraju krajeva nije on čarobnjak. Protivnik Angele Merkel se želi boriti i dalje, ali mu je nanijeta šteta i morat će se pobrinuti za to da stvari ponovo okrene nabolje. A na koji način bi to mogao postići, Schulz još uvijek ostavlja otvorenim. Njegova omiljena tema "socijalna pravednost" očito ne privlači dovoljno birača u zemlji gospodarske stabilnosti. Umjesto toga, "unutrašnja sigurnost” kao tema s kojom nastupa CDU izgleda da više dolazi do birača.

Politika može ponovo mobilizirati

No, stvari se ne vraćaju samo u vrijeme prije Schulza, nego se, kako pokazuju pokrajinski izbori, radi o pravom političkom povratku CDU-a. Na prethodnim pokrajinskim izborima CDU i nije baš navikla na uspjeh, što je bila stigma za predsjedavajuću te stranke Angelu Merkel. Jer, CDU nije imala većinu u Vijeću pokrajina - Bundesratu.

To sve govori o jednom jakom trendu koji pokazuje da CDU i dalje može mobilizirati birače. U Sjevernoj Rajni Vestfaliji je CDU mahom osvojila glasove iz tabora onih birača koji do sada nisu izlazili na birališta. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što je stranka od prije nekoliko mjeseci eksperimentirala kampanjom "od vrata do vrata" birača koja je i digitalno podržana. A to je vjerojatno u Sarskoj  i Schleswig-Holsteinu mnoge građane natjeralo da izađu na birališta.

Bez obzira kakav bio ishod borbe između Schulz-efekta i CDU-mobilizacije, vrijeme „umora od izbora" u Njemačkoj je prošlost. Broj onih koji izlaze na birališta raste.

AfD ne napreduje

Desni populisti su slabiji od očekivanog ali su tu: AfD političari Frauke Petry i Marcus PretzellFoto: Getty Images/L. Schulze

Njemački desničarski populisti posljednjih tjedana bilježe broj glasova, koji varira od pet do devet posto. No, oni će najvjerojatnije preći prag od pet posto koliko je potrebno da bi stranka ušla u parlament. Ipak je drugačija slika nego u drugim europskim zemljama. Desničari u Njemačkoj ostaju, s obzirom na broj glasova, na razini „malih stranaka" zajedno sa Zelenima, Ljevicom i liberalima.

Tako da bi CDU i SPD ponovo mogle da sa svojih više od 30 posto podrške građana dokazati kako su prave masovne, narodne stranke. Time politička scena u Njemačkoj ostaje stabilna. Uz to, tu su i alternative velikoj koaliciji CDU-SPD koja je uvijek važila za neku vrstu prisilne zajednice. Naime liberali, koji su prije četiri godine izletjeli iz Bundesaga, ponovo su dobili na snazi i stoje na raspolaganju za formiranje novih ili starih oprobanih saveza.

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi