Stoga se nameće pitanje – kako se osiguravaju Olimpijske igre?

Grčka je u prvo vrijeme planirala sama voditi računa o sigurnosti Igara, ali nakon 11. rujna 2001. postalo je jasno da to neće moći biti moguće, konačno i zbog toga što bi države poput SAD-a, Velike Britanije ili Australije iz straha za svoje športaše sigurno bojkotirale Olimpijadu. Atena je konzultirala sedam zemalja, u kontaktu je s američkim tajnim službama, obratila se NATO-u i Europskoj uniji. Danas grčki premijer Costas Karamanlis naglašava kako upravo to jamči sigurnost Olimpijskih igara u Ateni.

NATO će poslati jedinicu specijaliziranu za obranu od napada ABC oružjem te najmanje tri izviđačka zrakoplova tipa AWACS. Osim toga je planirano da će trajektni promet osiguravati NATO-ova srednjomorska flota. Sama Grčka će angažirati više od 50 tisuća policajaca, vojnika, vatrogasaca i pripadnika obalne straže, a cijela će vojska tijekom kolovoza biti u stanju pripravnosti. Oko stadiona i u gradu postavljeno je više od tisuću 300 kamera, u autobusima će uvijek biti netko od naoružanih pripadnika sigurnosnih službi, u podzemnoj željeznici pohranjene su zaštitne maske.

Sigurnost atenskih Ljetnih olimpijskih igara donosi trošak rekordnog iznosa: oko milijardu eura. No nekima ni to nije dovoljno, osobito kada odjeknu bombe poput onih u srijedu, čak iako vlasti u Ateni tvrde da incident nema nikakve veze s Olimpijadom.

”Mi krećemo od toga da je to bio pojedinačni slučaj,koji neće utjecati na sigurnost igara, ističe načelnik policije u Ateni, Attikas Giorgos Angelakos. Pripreme za Igre dobro teku i njihova sigurnost nije ugrožena.”