Francuski državni vrh je u više navrata dao do znanja da se ne želi miješati u njemačku predizbornu kampanju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je to pokazao ovog tjedna kada su mu u posjet došli kancelarski kandidati Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Armin Laschet i Olaf Scholz. Macron se vidno trudio da pred medijima sakrije koji mu je od dva kandidata simpatičniji.

„U principu francuska vlada i kod jednog i kod drugog kandidata vidi prednosti i mane", kaže Pascal Thibaut, berlinski dopisnik Radio France Internationale. U Parizu poručuju kako su izbori u Njemačkoj krajem rujna izbori koji se ne tiču samo Njemačke nego i ostatka Europe.

Svi kandidati prihvatljivi

Na prvi pogled EU partneri mogu odahnuti kad su u pitanju kandidati na njemačkim izborima. I Laschet i Scholz, kao i kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock, slove kao izuzetno proeuropski političari. No uz svakog od ovih kandidata se vežu različita očekivanja.

Analitičari kao i krugovi bliski francuskoj vladi se slažu u ocjeni da bi Macron u Scholzu i Baerbock imao partnere koji bi ga podržali u mjeri reformiranja pakta stabilnosti i gospodarskog rasta EU-a no i u stremljenju socijalnoj uniji. Jer i SPD i Zeleni, za razliku od demokršćanske Unije CDU/CSU žele podržati ideju pojačanja investicija nakon pandemije dok Unija stremi uravnoteženom proračunu.

Scholz je nakon posjeta Parizu naglasio da, kao i francuski predsjednik, teži pojačanom suverenitetu EU-a i to i na gospodarskom i tehnološkom planu.

No Laschet uživa, kao i njegovi demokršćanski prethodnici Konrad Adenauer i Helmut Kohl, prednost zbog činjenice da je iz Porajnja a time automatski bliži Francuskoj ne samo geografski nego i tradicijom. „Bliskost Francuskoj je gotovo biološki predodređena", smatra Thibaut. Osim toga je Laschet odavno kritizirao suzdržanost Berlina u odnosu na reformske ideje iz Pariza.

 Laschet također slovi za pobornika jačanja EU-a kao industrijske sile a tijekom boravka u Parizu je predložio i pokretanje njemačko-francuske inicijative u borbi protiv terorizma.U Parizu se na demokršćane osim toga gleda i kao na pouzdane partnere kada su u pitanju, za Francusku vrlo važni, projekti vezani uz vojnu industriju.

Problematični koalicijski partneri

No dok sa strankama koje će najvjerojatnije formirati buduću vladu Francuzi nemaju pretjeranih briga, problematičnije je sa strankama s kojima će Unija ili SPD morati stvarati koaliciju, što je već sad izvjesno. „Sa Zelenima je problem prije svega s projektima na polju vojne industrije. Šef liberala Lindner je za Pariz također problem zbog njegovog tvrdokornog stava kada je u pitanju EU financijska politika", smatra Jana Puglierin iz Europskog vijeća za vanjsku politiku (ECFR).

Još jedna horor-vizija muči Pariz: ponavljanje scenarija s posljednjih izbora kada je Njemačka, a i Europa čekala gotovo pola godina na formiranje nove vlade.„Nama je potreban učinkovit njemački partner", kaže jedan francuski diplomat ukazujući i na činjenicu da Francuska početkom sljedeće godine preuzima predsjedanje Europskim vijećem i da su mnogi projekti već dogovoreni s Njemačkom koja je EU-om predsjedala u drugoj polovici prošle godine.

Neki analitičar pak primjećuju kako bi Macronu možda i odgovarali dugotrajni koalicijski pregovori koji bi potrajali dotravnja sljedeće godine kada se u Francuskoj održavaju predsjednički izbori. Tako bi Macron imao podršku iz Berlina i jednu poznatu sugovornicu – Angelu Merkel koja, iako je najavila da se nakon izbora povlači iz politike, na vlasti ostaje toliko dugo dok njezinu funkciju ne preuzme predsjednik jedne funkcionirajuće njemačke vlade.

nk/rtr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu