Činilo se da je poruka jasna. Rakete i bespilotne letjelice ispaljene na američke baze u Iraku i Siriji tijekom prošlog tjedna značile su da pripadnici iračkih milicija i jemenskih Huti-pobunjenika nisu bili zadovoljni naoko bezuvjetnom podrškom SAD-a Izraelu.

Od terorističkih napada na Izrael, koje je izveo militantno islamistički Hamasa 7. listopada, a koji SAD, EU, i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom, izraelska vojska bombardira gusto naseljeni Pojas Gaze te sprječava da većina hrane, vode, goriva i medicinskih potrepština dođe u to područje. Blokada koju provodi Izrael od 2007. ograničava uvoz u regiju i sprječava većinu ljudi da ju napuste.

Izraelska vlada je priopćila da je više od 1.400 Izraelaca poginulo u napadima Hamasa. Prema navodima zdravstvenih službi kojima upravlja Hamas, u Gazi je od tada ubijeno više od 5.000 ljudi u osvetničkom izraelskom bombardiranju. Točne podatke nije moguće neovisno provjeriti, ali broj žrtava u Gazi nastavlja rasti dok se nastavljaju izraelsko bombardiranje i blokada.

Rezultat toga je napeto raspoloženje među pripadnicima oružanih skupina u Iraku i Jemenu koje sebe smatraju saveznicima Hamasa.

"Sveobuhvatnija izraelska intervencija u Gazi predstavlja rizik za eskalaciju među Hamasovim saveznicima u takozvanoj Osovini otpora, regionalnom savezu koji predvodi Irana, a koji također uključuje libanonski Hezbolah, razne iračke paravojne skupine i pokret Huti u Jemenu", navode analitičari američkog think tanka The Century Foundation.

Koje su skupine uključene?

Hamas, koji je pokrenuo brutalne napade na Izrael, vlada Gazom i označen je kao teroristička organizacija od strane Europske unije i zemalja među kojima su SAD, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Hezbolah je veća milicija i također politička stranka sa sjedištem u Libanonu. Neke zemlje oružano krilo Hezbolaha klasificiraju kao terorističku organizaciju.

U Iraku su milicije o kojima je riječ formirane nakon 2014. kada se lokalno stanovništvo dobrovoljno prijavilo u borbu protiv ekstremističke skupine "Islamska država" u toj zemlji. Zbog toga su naširoko poznati kao Snage narodne mobilizacije ili PMF. Ideologije milicija su različite, a neke sada imaju politička krila koja su zastupljena u iračkom parlamentu. Druge su militantnije. Mnoge dobivaju financijsku i taktičku podršku od Irana.

Pobunjenički pokret Huti vodi građanski rat sa službenom vladom Jemena od 2014., dijelom kao reakciju na rastući saudijski utjecaj. Hutije podržava i Iran.

Visokorangirani članovi dviju najvećih iračkih paravojnih skupina izrazili su svoje protivljenje onome što se događa u Gazi.

"Ako se Amerika direktno uključi u ovu bitku, sve ćemo Amerikance smatrati legitimnim ciljevima", rekao je Hadi Al-Amiri, čelnik organizacije Badr, u izjavi za medije dva dana nakon napada Hamasa.

"Amerikanci su ključni partneri u ubijanju ljudi u Gazi i stoga moraju snositi posljedice", rekao je Jaafar al Hussein, glasnogovornik Kataib Hezbollaha, na Telegramu 18. listopada.

Vođa jemenske skupine Huti dao je sličnu izjavu.

Napad na bolnicu u Gazi izazvao bijes u arapskom svijetu

Prije nego što se sadašnji sukob rasplamsao, došlo je do obustave neprijateljstava između SAD-a i iračkih milicija, koje su često govorile da žele odlazak SAD-a iz Iraka i ranije su ispaljivale rakete na američke baze.

Od bombaškog napada na bolnicu u Gazi 17. listopada takvi napadi su obnovljeni. Milicije su preuzele odgovornost za oko 11 napada dronovima ili raketama na američke baze u Iraku i Siriji. Jedan američki vojnik preminuo je od posljedica srčanog udara koji je pretrpio tijekom jednog napada, a drugi su lakše ozlijeđeni, ali su se nakon toga mogli vratiti obavljanju dužnosti.

U Iraku su lokalni mediji izvijestili o vojnim pokretima na planini Sindžar, visokoj koti s koje je 1991. godine bivši irački diktator Sadam Husein lansirao rakete na Izrael. Visokorangirani pripadnici milicije također su viđeni u Libanonu i Siriji, zemljama geografski bližim Izraelu nego Irak i Jemen.

Tijekom vikenda američki mornarički razarač USS Carney uspio je presresti tri projektila i nekoliko bespilotnih letjelica u Crvenom moru. Lansirala ih je grupa Huti u Jemenu, iako je američka vojska priopćila da cilj nije jasan.

Stručnjaci vjeruju da su šanse da Iran uđe u rat i dalje male. No iranski sateliti - poput Hamasa, Hezbolaha i milicija u Iraku i Jemenu - mogu djelovati bez izazivanja trenutne međunarodne krize.

Istraživači s Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izvijestili su 20. listopada da je nekoliko iračkih milicija stvorilo novu krovnu organizaciju pod nazivom "Islamski otpor u Iraku".

"S obzirom na trenutnu krizu u Gazi i potencijal za regionalno širenje rata, milicije koje podupire Iran žele pokazati jedinstvo udružujući svoje akcije pod jedan brend, u biti 'javljajući se na dužnost'", napisali su analitičari u svom izvještaju.

Kolika su prijetnja napadi na američke baze?

Još nije jasno je li povećani broj napada na američke baze u Iraku i Siriji više od zveckanja oružjem.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby nedavno je rekao novinarima da je SAD znao da Iran stoji iza napada njegovih satelita.

"Znamo da Iran pažljivo prati ove događaje i, u nekim slučajevima, aktivno olakšava ove napade i potiče druge koji možda žele iskoristiti sukob za svoje dobro ili za dobro Irana", rekao je Kirby.

Iran opovrgava da stoji iza napada i navodi da milicije djeluju autonomno.

Zasad se napadi bespilotnim letjelicama i čelnici paravojnih formacija koji vidljivo sudjeluju na sastancima u Libanonu mogu promatrati najvećim dijelom kao poziranje, kaže Hamzeh Hadad, gostujući suradnik programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku na institutu European Council on Foreign Relations.

"Važno je razumjeti da Iračani - a to se proteže preko spektra političkih vođa, vjerskih vođa, građana – zastupaju propalestinska prava", kaže Hadad za DW. "Ovaj stav nije ništa novo i bio je isti prije, za vrijeme i nakon Sadama (Huseina). Iračani dijele isti osjećaj s mnogim Irancima. Ali to nije zbog Irana. Iračani imaju vlastito djelovanje u ovom (stavu)."

'Vrijeme je za zdravu političku prosudbu i suzdržanost'

Napadi dronovima i antiamerički osjećaji također nisu novi, dodaje Hadad.

"Trenutno oni samo šalju poruku", kaže on. "Ali da, moglo bi biti ozbiljnijih posljedica ako počnemo viđati žrtve."

Nema dokaza da su iračke milicije ili Huti na bilo koji način bili involvirani u napad Hamasa na Izrael, napisali su analitičari Century Foundation-a u svom izvještaju.

No, oni su također dodali da ako Izrael bude išao na sveobuhvatnu akciju u Gazi, kao što su izraelski dužnosnici obećali, američka vojna prisutnost vjerojatno neće spriječiti napad grupacije „Osovina otpora" predvođene Iranom. „Sjedinjene Države će tada biti u teškoj situaciji da interveniraju u znak podrške Izraelu. To će zauzvrat izazvati napade na američke ciljeve širom Bliskog istoka", navode analitičari.

U najgorem slučaju, iračke milicije mogle bi napasti američke baze u Iraku i Siriji, dok bi ih Huti ciljali u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, navode analitičari. Huti bi također mogli direktno napasti te dvije zemlje, koje često slove kao američki saveznici.

"Budući da SAD podržava Izrael u progonu Hamasa, to treba činiti bez poticanja zločina nad palestinskim civilima", zaključili su analitičari, "i bez pokretanja šireg rata koji bi bio katastrofa za Sjedinjene Države i Bliski istok."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu