Gospodarstvo je u stalnom porastu, čak deset posto godišnje. Prosjaci, narkomani i prostituke skoro su potpuno nestali s ulica Kalinjingrada. No, to je samo prvi dojam, a onaj tko ne zatvara oči pred siromaštvom nove Rusije, vrlo brzo će pronaći brojne drugačije primjere.

Recimo, u dječjem domu Jablonka koji se nalazi u radničkoj četvrti i pruža utočište 12-oro djece bez sređenih obiteljskih odnosa. Ovdje se, u sjeni sivih betonskih višekatnica, skrbi za one koje je gospodarski polet jednostavno mimoišao. Taj projekt provodi Evangeličko-luteranska crkva, Njezin predstavnik Heye Osterwald priča da su mnogi stanovnici Kalinjingrada i dalje ostali siromašni. "Cijene rastu, tempo radnog života je sve brži, obitelji često ne mogu držati korak s tim", kaže on.

Umjesto dječjih domova potraga za usvojiteljima

Otac je pijanac, majka pati od depresije - osobne sudbine malih stanovnika Jablonke su različite. No, zajedničko im je da su svi oni u ovim s ljubavlju uređenim prostorijama pronašli mjesto za igru, pisanje domaćih zadaća ili čak i za spavanje. Devetogodišnja Daša nema roditelje i kod svoje bake može prespavati samo povremeno. Ona je zahvalna što Jablonka postoji i kaže da se ovdje osjeća kao kod kuće.

Za Dašu i drugu djecu Jablonka je oaza u tmurnoj svakodnevici velegrada. Unatoč tome, grad je crkvenim ustanovama uskratio financijsku pomoć, a nevladine organizacije, među kojima je i Jablonka, ubuduće neće dobivati financijsku potporu države zbog nepostojećih zakonskih osnova. Grad naime radije investira u državne ustanove. Osim toga, ističe potpredsjednik Gradskog vijeća Aleksander Musevič, nastoji se pronaći što veći broj usvojitelja za napuštenu djecu. Jer, kako kaže, novac za hranu, odjeću i obrazovanje toj djeci ne može nadoknaditi nedostatak obitelji. U međuvremenu je više od 170 djece iz Kalinjingrada smješteno kod privremenih udomitelja. Grad je također otvorio i rehabilitacijski centar s 80 mjesta za mlade ovisnike o drogama.

Drugo lice Kalinjingrada

To je jedno lice Kalinjingrada. Drugo je ono koje stremi zapadnim standardima. Studenti međunarodnog postdiplomskog Europskog studija na institutu Kalus Mehnert sanjaju o dostizanju europske razine. Oni dolaze iz svih dijelova Rusije, ali i iz inozemstva. Ovdje se diskutira o europskoj politici, europskom pravu, gospodarstvu i kulturi. I to sve na njemačkom jeziku. Naravno, glavno je težište odnos Rusije prema Njemačkoj i Europi.

Za to u Rusiji vjerojatno ne postoji adekvatnije mjesto. Jer, Kalinjingrad je zbog svog položaja enklave okružene članicama Europske unije znatno europskiji nego drugi dijelovi zemlje. Osim toga, smatra student Igor Vidmjeh, Kalinjingrad je slobodniji nego ostatak Rusije, a njegovi stanovnici su i načinom razmišljanja znatno bliže Europi.

Ruska enklava okružena Europskom unijom

Područje Kalinjingrada ima jedinstveni geopolitički položaj. Ono je teritorijalno odvojeno od matice Rusije, a graniči sa članicama EU-a Poljskom i Litvom. Ondje živi oko milijun ljudi, koji zbog tog specifičnog geografskog položaja imaju velikih problema s prelaskom granice, jer čak i ako žele u svoju matičnu državu Rusiju, moraju prelaziti preko drugih zemalja.

Inače, taj se grad nekada zvao Königsberg i do 1945. godine bio je dio Njemačke, ali je nakon Drugog svjetskog rata pripao Rusiji. Njemačka ostavština još je i danas vidljiva, a najljepši dio nje je Kalinjingradska katedrala koja poslije obnavljanja ponovo blista u punom sjaju. Za ruskog studenta Pavela Kurjatnikova upravo ti njemački ostaci imaju posebnu čar. "Stvarno je zanimljivo vidjeti s jedne strane stare pruske kuće i spomenike, a s druge sovjetske sive betonske zgrade. To je kontrast koji nas navodi na razmišljanje o tome što činimo s poviješću i sa samima sobom," zaključuje ruski student.