Ono što je kritičarima osobito sumnjivo jest da se projekt nadzora granica Nizozemske s Njemačkom i Belgijom, nazvan "Amigo boras", isprva trebao provesti daleko od očiju javnosti. Tek kad su novinari počeli ispitivati u vladi u Haagu kakve su to kamere na granicama, objavljeno je kako će se od početka 2012. doista evidentirati registarske oznake svih vozila koja ulaze u zemlju.

Inicijator ovog nadzora jest nizozemsko Ministarstvo za useljeništvo i pitanja azila, na čijem čelu je Gerd Leers. On smatra kako samo takvim, potpunim nadzorom svih vozila i snimkama vozača i suvozača, može konačno stati na kraj švercu i narkotika i osobito ljudi. Tako se osobita pozornost posvećuje kombijima čije registarske oznake potječu sa Balkana i koji su se do sada često pokazali kao prijevozno sredstvo osoba koje nezakonito dolaze u Nizozemsku.

"Ne krši europske odredbe"

Nakon prvih vijesti i prosvjeda zbog takvog potpunog nadzora, nadležne službe tvrde kako su doista, među prometnim znakovima, postavljene kamere na 15 glavnih graničnih prijelaza i kako će se na manjim prijelazima nadzor obavljati iz policijskih vozila, ali kako to ne znači da će se "ometati slobodan protok" građana unutar zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Drugim riječima, ministar Leers tvrdi kako "to ne predstavlja kršenje europskih propisa".

No građani i političari susjedne Njemačke i Belgije, kao i zaštitnici ljudskih prava u samoj Nizozemskoj, nisu baš uvjereni u to. Nizozemska priznaje da doista, automatskim prepoznavanjem slika s kamera, provjerava baš svaku registarsku oznaku, ali kako će policija doista zaustaviti neko vozilo tek ako računalo onda javi da je možda riječ o osobi koju traži policija - ili ako je auto ukraden. No nije posve jasno, što nizozemska policija čini s tim podacima niti gdje i koliko dugo ih pohranjuje.

Vojna operacija kao "birokratska samovolja"

Bas Filippini iz nizozemske nevladine udruge "Privacy First" smatra ovu mjeru "birokratskom samovoljom" kojom se sumnja na baš svakog građanina koji dolazi u Nizozemsku - i što je još gore, kršenjem načela privatnosti građana koji zapravo jedva da imalo pomaže borbi protiv kriminala. Jer ako kamere doista i snimaju lica vozača i suvozača, malo je izbjeglica koji su kupili svoj auto pa njime stižu u Nizozemsku. Oni su uglavnom nagurani negdje odostraga - što ove kamere uopće ne vide. Filippiniju se sve to čini kao nekakva "vojna operacija" i ne može shvatiti, što je njegovoj vladi bilo da uvodi takve mjere.

I dok se već čuju i sumnje kako Nizozemska ovim projektom slijedi posve drugi cilj - prema broju stranih vozila koja ulaze u zemlju ispitati mogućnost uvođenja cestarina za svoje autoceste, nizozemska vlada se ipak trudi ublažiti dojam kako stvara nekakvu "policijsku državu" i tvrdi kako sustav ionako neće biti uključen neprekidno. Ali nakon prosvjeda i sumnji koje su počele stizati i iz institucija Europske unije, objavila je kako će sustav aktivirati kao "probnu fazu" koja bi trebala potrajati do veljače ili ožujka.

Autor: A. Šubić (dpa, ard)

Odg. urednik: Anto Janković