1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kancelar kaže: nuklearke ostaju do travnja

18. listopada 2022

Obzirom na stanje s energentima, valjda jedino Njemačka uopće razmišlja trebaju li njezine nuklearke raditi i dalje. Da bi okončao natezanje u koaliciji, kancelar Scholz je naložio: radit će još preko zime.

Atomska elektrana Isar 2 u Essenbachu
Foto: Jan Woitas/dpa/picture alliance

Dok se u Njemačkoj tek stvara infrastruktura koja bi nadomjestila uvoz fosilnih goriva iz Rusije, već dugo se vodi žestoka rasprava treba li ova zemlja produžiti rad tri atomske elektrane koje su zapravo trebale biti isključene posljednjeg dana ove godine. Pragmatično uzevši, tu zapravo jedva da ima dvojbi, ali obzirom da su u vladajućoj koaliciji i stranka Zelenih i Liberali, to se pretvorilo u ideološko pitanje.

Zapravo je prošlog vikenda stranka Zelenih „teška srca“ odlučila odobriti produžetak rada samo dvije njemačke nuklearke – Isar 2 i Neckarwestheim 2 do sredine travnja sljedeće godine kao energetsku rezervu, ali elektrana Emsland bi trebala biti isključena. Stranka Liberala, tradicionalno bliska gospodarstvu, se zalaže za duži rad: konačno, koncerni koji su vlasnici tih nuklearki nisu niti kupili novo gorivo za njih.

Socijaldemokrat Scholz, zeleni ministar gospodarstva Habeck i ministar financija iz liberala Lindner: kad je riječ o nuklearkama, kancelaru je jedino preostalo barem malo "lupiti šakom po stolu" i poslati nalog, što će se učiniti.Foto: Clemens Bilan/EPA-EFE

To natezanje je morao okončati njemački kancelar, socijaldemokrat Olaf Scholz: u pismu koje je uputio nadležnim ministarstvima on nalaže „stvaranje zakonskih okvira“ za produžetak rada sve tri nuklearne elektrane „najduže do 15. travnja 2023.“. Jer u Njemačkoj o svemu postoji zakon pa će zapravo trebati promijeniti zakonsku regulativu koja je propisivala isključenje nuklearki 31.12. ove godine – a to znači da i taj zakon moraju prihvatiti oba doma njemačkog parlamenta.

Kriza koalicije?

To se doduše sve čini kao bura u čaši vode, ali politička šteta je već načinjena: načelno, kancelar je ovlašten davati takve naloge, ali u tako raznolikoj koaliciji bi bilo bolje da se i takve odluke donose dogovorom, a ne odlukom šefa vlade.

Doduše ministar gospodarstva i zaštite okoliša iz stranke Zelenih Robert Habeck je izjavio kako s tim nalogom kancelara „može dobro živjeti" jer se niti po njemu ne nalaže nabava novog atomskog goriva za nuklearke,nego tek njihovo stavljanje u pripravnost ako se pojavi potreba za energijom.

No nisu svi u njegovoj stranci tog mišljenja: bivši ministar za okoliš Jürgen Trittin nalog kancelara smatra „stručno neopravdanim, upitnim u pitanju sigurnosti opterećenja i politički izuzetno dvojbenim", a i predsjednice kluba zastupnika Zelenih Katharina Dröge i Britta Haßelmann su najavile raspravu među zastupnicima „kako će se odnositi prema odluci kancelara“. Ipak, ministar Habeck „ne očekuje" da će se ovo pretvoriti u krizu vladajuće koalicije i da će potrebni zakoni ipak biti usvojeni.

aš(ard)