Pregleda najvažnijih informacija:

• NATO je aktivirao vojne planove.
• Rusija napala Ukrajinu na nekoliko točaka duž granice – u napadu sudjeluju i kopnene snage.
• Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski proglasio ratno stanje na čitavom teritoriju zemlje.
• Britanski premijer Boris Johnson: "Naše najgore bojazni su se ostvarile."
• Turski predsjednik Erdogan osudio je rusku invaziju na Ukrajinu.
• Američki predsjednik Biden najavljuje „zajednički i odlučan odgovor na neopravdani napad ruske vojske".
• Njemački kancelar Olaf Scholz osudio ruski napad na Ukrajinu kao očigledno kršenje međunarodnog prava.
• EU najavljuje da će odmah usvojiti nove sankcije Rusiji.

NATO namjerava ojačati svoje postrojbe na istočnom boku. „Idućih dana i tjedana doći će još više vojnika“, rekao je Jens Stoltenberg. I izvijestio da je NATO aktivirao obrambene planove kako bi se omogućilo brže kretanje trupa.

NATO i dalje isključuje pružanje vojne podrške Ukrajini. „Mi nemamo NATO-ove postrojbe u Ukrajini i nemamo planove za slanje NATO-ovih postrojbi u Ukrajinu“, rekao je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg u Bruxellesu. On je istaknuo da je Ukrajina „cijenjeni partner“, no istodobno je naglasio da obveza kolektivne obrane vrijedi samo za članice NATO-a. Vojna podrška Ukrajini je isključena, rekao je Stoltenberg, jer bi se time mogao izazvati rat još većih razmjera.
I Erdogan je osudio ruski napad
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan osudio je rusku invaziju na Ukrajinu. On je postupak Moskve nazvao teškim udarcem za mir i stabilnost u regiji. Također je izvijestio da je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom obećao da će NATO-ova članica Turska podržati teritorijalni integritet Ukrajine. 
Erdogan je pozvao na rješavanje sukoba diplomatskim sredstvima. Turska ima uske veze s obje zemlje. Rusija je turski glavni isporučitelj plina, ali Ankara Kijevu, među ostalim, prodaje dronove. Osim toga, i Turska kao i Ukrajina ima izlaz na Crno more.
Britanski premijer Boris Johnson predbacio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je započeo rat na europskom kontinentu. „Naše najgore bojazni su se ostvarile.“ Johnson je rekao da svijet ne može dopustiti gašenje slobode u Ukrajini. On je najavio da će Velika Britanija nastaviti slanje defenzivnog oružja u Ukrajinu i zajedno s partnerima uvesti masivne gospodarske sankcije Rusiji.

Eksplozije u Kijevu
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je udovoljio zahtjevu separatističkih lidera lojalnih Moskvi. On je u televizijskom obraćanju rekao da Rusija ne može tolerirati prijetnje iz Ukrajine, prenijela je agencija Interfax. Putin je odobrio vojnu operaciju u Donbasu u Ukrajini i pozvao oružane snage u Ukrajini da polože oružje.

Putin je dodao da Rusija ne namjerava okupirati Ukrajinu. Šef Kremlja je naglasio da odgovornost za krvoproliće snosi „režim" u Kijevu. Istovremeno, on je upozorio Zapad da bi svaki pokušaj miješanja doveo do posljedica koje „do sada nisu viđene“.

Kako javlja dopisnik DW iz Kijeva, čuju se eksplozije iz istočnog dijela ukrajinskog glavnog grada, u predgrađima Vasilkov, Brovari i Borispilj. Javljeno je i o eksplozijama u Harkovu, Berdjansku, Odesi i Žitomiru. Pored toga, dopisnici izvještavaju o nekoliko eksplozija u istočnoj ukrajinskoj luci Mariupolj. Detonacije se čuju i u Odesi na Crnom moru, kao i u glavnom gradu Kijevu. Ruske trupe iskrcale su se u Mariupolju i Odesi, navodi se u priopćenju. Ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova javilo je da su vojni zapovjedni centri u Kijevu i velikom gradu Harkovu napadnuti raketama. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba govorio je o „ratu velikih razmjera" protiv njegove zemlje.

Očevici su za rusku novinsku agenciju Interfax izjavili da proruski separatisti napadaju grad u blizini Luganske oblasti koji je pod kontrolom Ukrajine.

Prema podacima ukrajinskih graničnih trupa, državna granica Ukrajine napadnuta je iz Bjelorusije i Rusije. Ruski vojnici napali su granične prijelaze i patrole. Zabilježeni su i napadi s anektiranog poluotoka Krim. U Kijevskoj oblasti gori skladište streljiva.

Kopnene snage napreduju prema unutrašnjosti Ukrajine

Prema riječima ukrajinskih graničnih jedinica, ruske kopnene snage ušle su u Ukrajinu iz više pravaca. Vojska je prešla granicu s anektiranog poluotoka Krim s tenkovima i drugom teškom opremom, dojavili su graničari. Prema tom izvoru, ruske kopnene jedinice prodrle su i u istočne oblasti Luganska i Harkova, u Sumi na sjeveroistoku i u Černigov na sjeveru na granici s Bjelorusijom.

Prema ukrajinskim izvorima, do sada je u ruskom granatiranju poginulo sedam osoba, a 15 ljudi ranjeno. Osim toga, 19 vojnika se vode kao nestali, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova u Kijevu.

Scholz: „Očigledno kršenje međunarodnog prava"

Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) oštro je osudio vojnu akciju Rusije protiv Ukrajine. „Ruski napad na Ukrajinu predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava. Za to nema opravdanja. Njemačka najoštrije osuđuje ovaj nemilosrdni čin predsjednika Putina", rekao je Scholz u prvoj reakciji.

Njemačka izražava solidarnost s Ukrajinom i njenim narodom: „Rusija mora odmah prekinuti ovu vojnu akciju", zatražio je Scholz. Vlada u Berlinu najavljuje blisku koordinaciju u okviru G7, NATO-a i Europske unije. „Ovo je užasan dan za Ukrajinu i mračan dan za Europu“, zaključio je Scholz.

"Rusija mora odmah prekinuti ovu vojnu akciju", rekao je Scholz na izvanrednoj konferenciji za novinare. I naglasio: "Za sve to nema nikakvog opravdanja. Ovo je Putinov rat."

Reagirala je i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koja je također oštro osudila rusku vojnu operaciju protiv Ukrajine. „Napadom na Ukrajinu Rusija krši najelementarnija pravila međunarodnog poretka. Međunarodna zajednica neće Rusiji zaboraviti ovaj dan sramote“, napisala je političarka Zelenih na Twitteru. Njemačka će, dodala je, reagirati zajedno sa svojim partnerima.

Macron: „Rat se mora prekinuti"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na hitan prekid ruskih napada na Ukrajinu. „Francuska oštro osuđuje odluku Rusije da povede rat protiv Ukrajine“, naveo je Macron na Twitteru. On je pozvao Moskvu da „odmah prekine s vojnim operacijama". „Francuska se solidarizira s Ukrajinom, stoji uz Ukrajince i radi sa svojim partnerima i saveznicima na okončanju rata“, dodao je Macron.

EU namjerava usvojiti nove sankcije protiv Rusije

Prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, Europska unija će odmah odlučiti o novom paketu sankcija Rusiji. To će imati „ogromne i ozbiljne posljedice" po tu zemlju“, zajednički su poručili Michel i von der Leyen. O tome bi se trebalo raspravljati na kriznom samitu EU-a planiranom za večeras. EU će nastaviti pružati političku, financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, rekla je Ursula von der Leyen.

Biden: „Rusija počela rat"

Američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je Moskvi ozbiljnim posljedicama. On je ocijenio da je ovo „ničim izazvan i neopravdan napad“ na Ukrajinu. „Predsjednik (Vladimir) Putin izabrao je rat s predumišljajem koji će rezultirati katastrofalnim gubitkom života i ljudskim stradanjima."

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je najoštrije osudio ruski napad na Ukrajinu. „Nemilosrdni" napad ugrozio je „živote bezbrojnih civila", rekao je Stoltenberg.

Lideri separatista tražili podršku

Nekoliko sati ranije, vođe samoproglašenih „narodnih republika" Luganska i Donjecka u pismima u su zatražili pomoć u odbijanju napada ukrajinske vojske, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u Moskvi, a prenosi Interfax. Zahtjev je zasnovan na „ugovorima o prijateljstvu" koje su Putin i separatisti sklopili ovoga tjedna.

Ruska državna agencija Tass objavila je sadržaj tih pisama u kojima se tvrdi da je u toku vojna agresija ukrajinskih oružanih snaga i da se uništava infrastruktura, uključujući i škole i dječje vrtiće. „Akcije režima u Kijevu svjedoče da on odbija završetak rata u Donbasu“, navodi agencija sadržaj pisama separatističkih lidera.

Šef Kremlja u ponedjeljak (21.2.) je priznao neovisnost separatističkih područja u istočnoj Ukrajini. Nakon toga je Vijeće Federacije u Moskvi dalo dozvolu za raspoređivanje ruskih oružanih snaga „u inozemstvu".

Zapad optužuje Putina da svojim postupcima krši međunarodno pravo. Europska unija i SAD uveli su Rusiji brojne sankcije. Tjednima se strahovalo da bi Kremlj mogao iskoristiti neki izgovor za invaziju na Ukrajinu. Tajne službe pretpostavljaju da su ruski vojnici već duže bili razmješteni i u separatističkim oblastima Luganska i Donjecka na istoku Ukrajine.

S obzirom na pogoršanje situacije, u Ukrajini je proglašeno ratno stanje na čitavom teritoriju zemlje. Ta mjera, između ostalog, daje vlastima dalekosežnije ovlasti.

Nekoliko sati ranije proglašena je mobilizacija oko 250.000 rezervista u dobi između 18 i 60 godina. Ukrajina ima oko 200.000 vojnika, plus rezervni sastav. Ruska vojska daleko je veća i broji oko milijun aktivnih vojnika. Posljednjih godina je modernizirana i unaprijeđena.

se/wa/as/haz/idj (dpa, afp, rtr, ap)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu