Njemački kancelar pozdravlja povlačenje dijela ruskih postrojbi s ukrajinske granice. „To je dobar znak i nadamo se da će toga biti još", rekao je Olaf Scholz poslije sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Deeskalacija situacije je „hitno potrebna", rekao je kancelar i naglasio da diplomatske mogućnosti još nisu iscrpljene.

Svima u EU-u i NATO-u je jasno da se održiva sigurnost ne može postići protiv Rusije, već́ samo s Rusijom. „Zato se od svih sada traži da se ponašaju hrabro i odgovorno", naglasio je Scholz. „Naša je dužnost i zadatak, kao šefova država i vlada, spriječiti da rat u Europi eskalira."

Putin kaže da ne želi rat

Vladimir Putin je naglasio: „Ne želimo rat u Europi". To je razlog zašto njegova zemlja od Zapada traži sigurnosna jamstva. Do sada, međutim, nije bilo zadovoljavajućeg odgovora na zahtjeve Rusije. Putin kaže da je i dalje spreman pregovarati sa Zapadom, ali dodaje da se mora uzeti u obzir sveukupna struktura i ne smiju se zanemariti pojedinačna pitanja.

Zabrana emitiranja DW-a: Putin spreman za razgovor

Razgovor njemačkog kancelara i ruskog predsjednika u Moskvi trajao je nekoliko sati, a jedna od tema je bila i zabrana emitiranja Deutsche Wellea u Rusiji. Putin je na konferenciji za novinare rekao da je spreman o tome razgovarati. On se složio sa Scholzom da bi „trebalo razmisliti kako se problem može riješiti". No predsjednik Rusije nije želio iznositi detalje, kako ne bi komplicirao situaciju.

Dopisništvo DW-a u Moskvi zatvoreno je prije dva tjedna, a suradnici njemačke medijske kuće morali su vratiti svoje akreditacije. To je bila reakcija na zabranu emitiranja TV-programa na njemačkom RT DE ruskog državnog medija od strane njemačkih medijskih regulatora, koja je stupila na snagu sredinom prosinca. Inače, dopisnik i snimatelj DW-a pratili su u Moskvi posjet kancelara Scholza.

Uoči dugo očekivanog sastanka Scholz-Putin, koji je prenosila i ruska televizija, kancelar je istakao važnost dijaloga. U tom kontekstu, ocijenio je da je zadovoljan što će moći razmijeniti mišljenja sa šefom ruske države. „Najvažnije je da odnose između država rješavamo dobrim međusobnim razgovorima.“

Njemački kancelar ukazao je i na značaj dobrih gospodarskih odnosa s Rusijom. S obzirom na njemačko-rusku povijest, „dobro je što imamo vrlo sređene gospodarske odnose", naglasio je Scholz.

Kancelar je, inače, odbio da ga ruske službe testiraju na koronu i umjesto toga, nakon slijetanja, test je obavio liječnik iz njemačkog veleposlanstva u zrakoplovu njemačke vlade. Zato je Scholz izašao iz letjelice tek nakon 40 minuta.

Moskva najavljuje djelomično povlačenje iz graničnog područja

Neposredno prije Scholzovog dolaska u Moskvu, Kremlj je najavio djelomično povlačenje ruskih postrojbi s ukrajinske granice. Glasnogovornik Ministarstva obrane Igor Konašenkov rekao je da su trupe iz vojnih okruga na jugu i zapadu Rusije „izvršile svoje zadatke" i da se vraćaju u svoje vojne baze. Počelo se također i s utovarom vojne tehnike. Nisu, međutim, date nikakve konkretne brojke.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu još u ponedjeljak je obavijestio predsjednika Putina da se neki od za Zapad kontroverznih vojnih manevara ruske vojske, kako u samoj Rusiji, tako i u Bjelorusiji, privode kraju. Međutim, prema riječima Konašenkova, Rusija će nastaviti s „kompleksnim i opsežnim mjerama za operativnu obuku trupa i oružanih snaga".

Ruski pomorski manevri kod Krima

Masovno raspoređivanje ruskih postrojbi na granici s Ukrajinom na Zapadu već tjednima potiče strahove od ruske invazije na susjednu zemlju. Prema američkim informacijama, „jasno je“ da je više od 100.000 ruskih vojnika angažirano u pograničnom području.

Zabrinutost su izazvali i ruski pomorski manevri u blizini poluotoka Krim u Crnom moru. Prema tvrdnjama Moskve, tokom te vježbe korištena je teška artiljerija za obuku u uništavanju neprijateljskih podmornica.

Unatoč svemu tome, Moskva nastavlja demantirati da planira napad na Ukrajinu, a mobilizaciju trupa na zapadu Rusije obrazlaže njihovim angažiranjem na vježbama. Istovremeno, iz Kremlja su posljednjih tjedana više puta izjavljivali da se osjećaju ugroženo od NATO-a.

Stoltenberg: Oprezan optimizam

NATO je pozdravio najnovije signale Rusije u sukobu oko Ukrajine, ali inzistira na masovnom povlačenju postrojbi iz pograničnog područja. „Postoje znaci iz Moskve da ona hoće nastaviti s diplomacijom", izjavio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u Bruxellesu. „To nam daje razlog za oprezan optimizam. Međutim, najnoviji pokreti ruskih trupa nisu de facto deeskalacija, ako one za sobom ostave ratnu opremu. U takvom slučaju, trupe se vrlo brzo mogu vratiti i biti operativne."

Ministri obrane 30 članica NATO-a sastat će se u Bruxellesu ove srijede i četvrtka kako bi razgovarali o ukrajinskoj krizi. Stoltenberg je ponovo upozorio da trenutna situacija ima potencijal da eksplodira. „Rusija je nagomilala borbene postrojbe u i oko Ukrajine kao nikada od Hladnog rata", rekao je Stoltenberg. „Sve je spremno za novi napad." Ipak, vlada u Moskvi još ima dovoljno vremena za sprečavanje rata i odlučiti se za mirno rješenje. U suprotnom, trenutna situacija mogla bi postati „najozbiljnija sigurnosna kriza kakvu desetljećima nismo vidjeli u Europi".

Prema ocjeni Ukrajine, ruska invazija je, bar za sada, spriječena zahvaljujući djelomičnom povlačenju vojske. „Mi i naši saveznici smo uspeli spriječiti daljnju eskalaciju Rusije", rekao je u Kijevu ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. „Već́ je sredina veljače i vidite da diplomacija još uvijek funkcionira."

uh/djo/kle (afp, dpa, rtr, DW)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu