Dan nakon političkog potresa izazvanog ostavkom Bärbel Bas na dužnosti ministrice rada i socijalnih pitanja te supredsjednice njemačkih socijaldemokrata (SPD), Friedrich Merz i četvero ministara njegove vlade bili su gosti na godišnjem skupu Njemačkeudrugeposlodavaca (BDA), koje okuplja oko milijun tvrtki s približno 30 milijuna zaposlenih, što čini više od 60 posto radnih mjesta u Njemačkoj.

Na pitanje što očekuje od novog ministra rada Alexandera Schweitzera (SPD), Merz je odgovorio da očekuje da se dogovorene reforme pokrenu bez odgađanja. „Sutra prvi put dolazi na sjednicu kabineta. To obično traje sat vremena, a od 11 sati slijedi rad u ministarstvu, i to toliko brzo i učinkovito da nacrti zakona koje smo dogovorili što prije stignu u kabinet“, rekao je.

Time je jasno dao do znanja što očekuje od novog ministra. Prema njegovim riječima, nacrt mirovinske reforme mora još ove godine biti u potpunosti pripremljen kako bi zakonodavni postupak mogao započeti. „Ako to postigne, obavio je svoj posao“, poručio je Merz.

Mirovinska reforma bez ustupaka

Stručno povjerenstvo krajem je lipnja predstavilo prijedloge za reformu mirovinskog sustava u Njemačkoj. Konzervativni demokršćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati 1. srpnja dogovorili su da na temelju tih prijedloga pripreme nacrt zakona.

Međutim, među socijaldemokratima raste otpor ukidanju mogućnosti odlaska u mirovinu bez umanjenja primanja nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa. Zbog toga je reforma zapela. Merz sada traži da se mirovinska reforma provede bez izmjena.

„Odlazak u prijevremenu mirovinu bez umanjenja primanja za one koji su zdravi i sposobni za rad nije pravedan, nitisito mogu priuštiti mirovinski sustav i naše gospodarstvo kada sve manji broj zaposlenih mora financirati sve veći broj umirovljenika“, rekao je. Time je dodatno zaoštren spor sa socijaldemokratima, koji se i dalje protive tom dijelu reforme.

Poslodavci traže brže odluke

Poslodavci pažljivo slušaju poruke iz vlade. Oko 17 mjeseci nakon stupanja na dužnost, početni optimizam gospodarstva pretvorio se u frustraciju i razočaranje. Merz je obećavao mnogo više nego što je mogao provesti u koaliciji sa socijaldemokratima. Vlada pritom još nije uspjela trajno povećati konkurentnost njemačkog gospodarstva niti ga vratiti na put rasta.

Tijekom prethodne godine u industriji je izgubljeno oko 177.000 radnih mjesta. Posebno su pogođeni automobilska industrija, strojarstvo i metaloprerađivačka industrija. Predsjednik BDA-a Rainer Dulger zatražio je konkretne poteze: „Ne trebaju nam nove analize postojećeg stanja, nego odluke koje će tvrtke i zaposlenici osjetiti u svakodnevnom životu.“

Potrebni su, kaže on, bolji uvjeti poslovanja, manje birokracije, učinkovitija i digitalizirana država, održiv socijalni sustav, kvalitetno obrazovanje, funkcionalna infrastruktura i konkurentne cijene energije.

Rastu socijalni doprinosi

Reforma socijalnog sustava nalazi se pri vrhu liste zahtjeva poslodavaca. U Njemačkoj poslodavci i zaposlenici ravnopravno financiraju mirovinski i zdravstveni sustav te osiguranje za dugotrajnu njegu i slučaj nezaposlenosti.

Starenje stanovništva i smanjenje broja stanovnika dodatno povećavaju troškove socijalnih fondova. Dok je udio doprinosa tijekom posljednjih 15 godina uglavnom bio stabilan i iznosio nešto manje od 40 posto bruto plaće, sada značajno raste. Već ove godine od svakih 1.000 eura plaće čak 423 eura odlaze u fondove socijalnog osiguranja. Bez reformi taj bi iznos nastavio rasti.

Dulger je kritizirao tempo rada koalicije i poslužio se usporedbom s vlakom: „Na putu ste na važan sastanak, sjedite u vlaku, ali vlak ne kreće. A odavno znamo kamo treba ići.“ Dodao je da Merz pokušava ubrzati reforme, ali da u koaliciji mnogi i dalje koče promjene. Obraćajući se socijaldemokratima, poručio je: „Tko socijalnu pravdu shvaća ozbiljno, ne smije se pitati samo kako osigurati socijalna prava. Mora se pitati i kako ojačati one koji ih financiraju radeći i plaćajući doprinose.“

Po njegovu mišljenju, svi članovi vlade trebali bi se osloboditi „uskog pogleda klijentelističke politike“. „Kada ste član savezne vlade, mora vrijediti: prvo zemlja, a tek onda stranka.“

Spor oko radnog vremena

Poslodavci traže veću fleksibilnost radnog vremena. Umjesto sadašnjeg ograničenja od osam sati dnevno, predlažu uvođenje maksimalnog tjednog fonda radnih sati.

Socijaldemokrati i sindikati odbacuju tu ideju, ali Merz je podupire. Naveo je primjere iz inozemstva u kojima zaposlenici rade po 12 sati bez prekida, tri dana tjedno. „To pokazuje da rad dulji od osam sati nije eksploatacija, nego može biti dobra prilika i za poduzeća i za zaposlenike“, rekao je.

Prema njegovim riječima, nacrt zakona o fleksibilnijem radnom vremenu odavno kasni. On želi proširiti mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme i olakšati otpuštanje zaposlenika s vrlo visokim primanjima. Merz poručuje da je spreman na reforme kakvih u Njemačkoj desetljećima nije bilo, čak i po cijenu ozbiljnih sukoba unutar koalicije.

Merz: Ne želim biti miljenik nacije

Govoreći o padu popularnosti, Merz je rekao: „Da nisam u ovom sukobu, moj osobni rejting u anketama bio bi bolji.“ Aludirajući na činjenicu da je zadovoljstvo građana njegovim radom palo na oko deset posto, dodao je: „Nemam namjeru postati miljenik nacije.“

Umjesto toga, rekao je da želi vratiti zemlju na smjer koji će prije svega mlađim generacijama ponovno otvoriti perspektivu za budućnost.