„Glasanje u parlamentu je uslijedilo nakon dana masovnih prosvjeda pristalica Srpske pravoslavne crkve (SPC) koji kažu da će zakon oduzeti crkvi njezinu imovinu, uključujući srednjovjekovne manastire i crkve. Vlada Crne Gore je to negirala". Tako njemački mediji objašnjavaju eskalaciju dugotrajnog sukoba oko imovine SPC-a.

Pokušavajući spriječiti glasanje, prosrpski zastupnici bacili su suzavac ili petardu i pokušali uništiti mikrofone u plenarnoj sali parlamenta. Policija u civilu i s plinskim maskama je intervenirala i uhitila 24 osobe, uključujući i 18 oporbenih zastupnika.

„Spremni smo umrijeti za svoju crkvu i to je ono što večeras pokazujemo", rekao je iza  ponoći čelnik oporbe Andrija Mandić tijekom burne sjednice.

„Diskriminatorski i neustavan"

Zakon, koji je odobrilo 45 zastupnika vladajuće koalicije, nalaže da vjerske zajednice moraju predočiti dokaze o vlasništvu nad svojom imovinom iz razdoblja prije 1918. godine, kada se Crna Gora pridružila Kraljevini Jugoslaviji.

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori opisala je zakon kao „diskriminatorski i neustavan". Ta crkva je u petak optužila crnogorske vlasti da „potiču podjele i mržnju" i vode Crnu Goru „u situaciju koja nikome ne može donijeti dobro".

„Zahvaljujući tome, pravoslavni krišćanski vjernici u Crnoj Gori suočavaju se s jednim od najtužnijih Božića u novijoj povijesti", kaže se u crkvenom priopćenju.

U Crnoj Gori živi oko 620.000 građana uglavnom pravoslavni kršćani, a glavna crkva je Srpska pravoslavna crkva. Crnogorsku pravoslavnu crkvu, osnovanu 1993. ostale pravoslavne kršćanske crkve ne priznaju.

Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.

Prosrpska politika?

Prozapadni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović optužio je Srpsku pravoslavnu crkvu da promovira prosrpsku politiku i nastoji potkopati državnost te zemlje, otkako se 2006. odvojila od mnogo veće Srbije.

Crnogorci su i dalje podijeljeni oko toga treba li mala jadranska država njegovati bliske veze sa Srbijom. Oko 30 posto stanovništva Crne Gore se smatra Srbima i uglavnom je bilo protiv odvajanja od Srbije.

Stotine prosrpskih pristalica oporbe u četvrtak su organizirale cjelodnevni prosvjed protiv zakona, blokirajući prometnice i ulaze u glavni grad. Policija je postavile metalne barijere kako bi spriječile mnoštvo ljudi, uključujući pravoslavne svećenike, da prođu do zgrade parlamenta gdje su poslanici raspravljali o nacrtu zakona.

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je kako zemlja ima moć spriječiti i veće nerede: „Vjerujem u mir u Crnoj Gori".

dr/ap/dpa