Kandidat SNSD‑a Siniša Karan proglasio se pobjednikom na ponovljenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Poručio je da rezultat vidi kao „potvrdu politike" koju utjelovljuje vladajuća struktura u RS. Istodobno, predsjednik SNSD‑a Milorad Dodik predstavio je pobjedu kao potvrdu svoje politike i svoje stranke, naglasivši da je riječ o „pobjedi našeg kandidata“ i da je izborna volja, prema njegovu tumačenju, jasna i obvezujuća.

„Ovo nisu bili obični izbori, ovo je bio plebiscit, borba protiv velikih neprijatelja kao što je nesretni (visoki predstavnik, op. a.) Schmidt. Ovo je državnički odgovor naroda Srpske na pokušaje da nam uruše našu snagu“, rekao je Karan, čiju je pobjedu prvi proglasio Milorad Dodik.

Tugovanje za Dodikom

„Čini mi se da tek sada počinjem pobjeđivati. Na jedan novi način. Ostajem borac za Republiku Srpsku i sve što radim, radim iz tog razloga. Mislim da će balije u Sarajevu žaliti za Miloradom Dodikom kada vide što će Siniša Karan uraditi“, rekao je Dodik i dodao: „Oko onog ‘balije', to sam čuo od Dine Konakovića, pa nema nikakve kaznene odgovornosti."

Reakcije se nisu dugo čekale. Potpredsjednik RS‑a Ćamil Duraković osudio je ovakvo etiketiranje građana, uvjeren da se na taj način Bošnjacima šalje poruka da će im biti gore nego dosad. „Institucije očito ne rade svoj posao, jer da rade, Milorad Dodik bi odavno bio iza rešetaka. Umjesto toga, on i dalje suvereno vlada ovim entitetom i čak nas pred međunarodnim partnerima predstavlja kao teroriste koji su ubijali srpsku djecu", izjavio je Duraković.

Novo lice, stara struktura

Karanova pobjeda u kojoj je ovoga puta u konačnom zbroju povećao prednost s osam na 11 tisuća glasova ispred oporbenog Branka Blanuše, nije klasična smjena imena na vrhu institucije, nego nastavak istoga centra odlučivanja. Radi se o novom licu na funkciji predsjednika, a staroj zapovjednoj vertikali u pozadini. Tome u prilog ide i Dodikov nastup nakon Karanove pobjede kao tumača rezultata, političkog vlasnika pobjede i nekoga tko je odmah odredio što ta pobjeda znači za oporbu, Sarajevo i ono što se naziva međunarodnom zajednicom u BiH.

„Karan je u obraćanju inzistirao na narativu jedinstva i legitimiteta, podvlačeći da rezultat vidi kao potvrdu puta kojim RS ide, a ne samo kao osobni uspjeh. Ta je vrsta retorike tipična za pobjede koje se žele pretvoriti u širi mandat. Odnosno, da se ne dobiva samo predsjednička utrka, nego argument da je politika SNSD‑a dobila novu verifikaciju na terenu“, kaže banjalučki novinar Goran Dakić, zaključivši višemjesečnu sagu o ovim izborima.

„Dodik je opet predsjednik Republike Srpske, kako god to zvučalo sa strane“, kaže Dakić.

Prvi put u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa, čestitka iz Srbije stigla je iste večeri. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je čekao službene rezultate, ali je ovoga puta Karanu odmah uputio čestitke i dodao: „Vremena su teška, a pred našim narodom stoje goleme kušnje. Srbija će uvijek biti uz Srpsku, spremna širiti suradnju i predano raditi na jačanju veza u svim područjima na dobrobit našeg naroda i svih građana“, napisao je Vučić na X‑u.

Blanuša: priznanje poraza i zatvaranje kruga

Oporbeni kandidat Branko Blanuša priznao je poraz i zahvalio biračima, uz poruku koja se može čitati kao pokušaj da se sačuva politički kapital u situaciji kada rezultat nije išao u njegovu korist. Time je, barem formalno, zatvoren prvi krug postizborne drame i smanjena mogućnost da se izborna noć pretvori u višednevno prebrojavanje legitimnosti.

U praksi, ishod ovih izbora više je rekonstrukcija nego promjena. Dodik dobiva predsjednika RS‑a koji je njegov kandidat i koji, barem u početku, najveći dio političke težine duguje stranačkoj mašineriji koja ga je iznijela. To omogućuje Dodiku da nastavi govoriti i nastupati kao da mu je mandat produžen – ne formalno, nego u njegovoj osnovi, kroz kontrolu narativa i lojalnost pobjedničkog kadra.

U tom smislu, Karan može biti predsjednik institucije, ali Dodik ostaje predsjednik političke stvarnosti u RS‑u.

Priprema za listopad

Rezultat ovih izbora već se sada tumači kao uvodna etapa za opće izbore u listopadu u Bosni i Hercegovini. SNSD‑u je potreban zamah i dojam nezaustavljivosti, a izbor predsjednika RS‑a idealan je teren za demonstraciju discipline baze, mobilizacije i kontrole ključnih sredina. Taj je zamah sada pojačan i na međunarodnom planu, kroz posjet SAD‑u i Izraelu proteklih dana.

Zato ovaj rezultat nije samo završetak jednog procesa, nego početak kampanje koja praktično traje bez pauze. Pobjeda se koristi kao dokaz stabilnosti i kao pritisak na protivnike da u listopad uđu s osjećajem da trče za vlakom koji je već krenuo. „Dodikova poruka oporbi išla je upravo u tom smjeru. Da im oduzme prostor za ‘drugo čitanje’ rezultata i da nametne okvir u kojem je sve već riješeno“, zaključuje Dakić.

Opet teške nepravilnosti na izborima

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na izbore je izašlo 49 posto birača, dok je na izborima u studenome taj broj bio 35 posto. Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ svjedoči o teškim oblicima izbornih nepravilnosti, uključujući nezakonite pritiske na birače, nagovaranje na glasanje za određenog kandidata i organizirani prijevoz birača.

„Izborne nepravilnosti i proceduralni propusti odnosili su se na obiteljsko glasanje (na 47,9% biračkih mjesta), vraćanje birača s biračkog mjesta jer nisu na izvodu iz CBS‑a (40,8%), pružanje pomoći većem broju birača da glasaju u kabini (23,5%) te pomoć druge osobe pri glasanju bez dokaza (20,4%)“, naveli su u ovoj organizaciji koja prati tijek izbora u BiH.

„Ovi izbori trebali su biti stup demokracije, a obilježeni su brojnim zlouporabama, prisilom, potplaćivanjem i kupovinom glasova. To je demokracija u Republici Srpskoj i tako prolazi iz godine u godinu“, kaže zastupnica SDS‑a u Narodnoj skupštini RS‑a Mirjana Orašanin. S druge strane, u SNSD‑u tvrde da je oporba tijekom izbornog dana u nekoliko općina zastrašivala građane.