Stoljećima je grad Aachen slovio kao simbol ujedinjene Europe. Upravo je odavde Karlo Veliki (748.–814.) vladao najvećim carstvom u zapadnoj Europi od pada Rima, što ga je kasnije dovelo do toga da bude smatran srednjovjekovnim „ocem Europe".

Danas se zato Nagrada Karlo Velikidodjeljuje onima koji se zalažu za europsko jedinstvo na moderniji način. 14. svibnja se dodjeljuje Mariu Draghiju.

Tko je Mario Draghi?

Draghija se vjerojatno najviše pamti kao čelnika Europske središnje banke (ESB) koji je stabilizirao eurozonu tijekom turbulentnih vremena, ali imao je i mnogo drugih postaja u karijeri na tom putu.

Draghi je započeo karijeru kao profesor ekonomije u Italiji. Kasnije je radio u Svjetskoj banci i investicijskoj banci Goldman Sachs. Bio je član upravnog odbora nekoliko talijanskih banaka i tvrtki.

Od 2006. do 2011. bio je guverner Banke Italije, središnje banke zemlje.

Tijekom njegova boravka na ovoj poziciji počeli su se pojavljivati problemi na američkom tržištu drugorazrednih hipoteka. Do 2008. godine situacija se pretvorila u globalnu krizu, nakon sloma investicijske banke Lehman Brothers, i izazvala je kaos u gospodarstvima širom svijeta.

Predsjednik Europske središnje banke

Usred svih tih previranja, Draghi je 2011. izabran za čelnika Europske središnje banke.

Do tada se globalna financijska kriza pretvorila u europsku dužničku krizu. To je dovelo do mjera štednje i spašavanja u nekim zemljama eurozone, ponajviše u Grčkoj.

Draghi je neumornoj branio jedinstvenu valutu i postao je poznat po tome što je rekao da će ESB učiniti „što god je potrebno" kako bi se spriječio propast eura. To se smatralo prekretnicom u krizi eurozone.

Banka je 2015. godine počela kupovati velike količine obveznica kako bi ubrizgala novac u gospodarstvo. Program, nazvan „kvantitativno popuštanje", bio je namijenjen borbi protiv niske inflacije i slabog gospodarskog rasta.

Kritičari tvrde da su te mjere predugo držale kamatne stope preniskima. Program kvantitativnog popuštanja banke proširio je njegov mandat i dove je do toga da su neke vlade imale manje poticaja za rad na strukturnim reformama.

„Iako se, gledajući unatrag, ne može svaka Draghijeva odluka smatrati uspješnom, ukupni saldo je izrazito pozitivan", kaže Francesco Papadia, viši suradnik u think tanku Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu.

Europi je „dobro služilo to što ga je imala na čelu ESB-a u vrlo teškim vremenima", dodao je Papadia, koji je također obnašao visoke dužnosti u Banci Italije i Europskoj središnjoj banci.

Premijer i guru konkurentnosti

Nakon što je 2019. napustio Europsku središnju banku, Draghi je pozvan kući u Italiju, koja je prolazila kroz krizu uzrokovanu COVID-om-19 i vladinu krizu.

Uskočio je, formirao vladu i bio premijer Italije 20 mjeseci u razdoblju 2021.–2022. prije nego što je izgubio podršku parlamenta, dao ostavku i predao vlast Giorgiji Meloni.

Za mnoge bi to bio vrhunac duge karijere, ali Draghi je nije završio.

Godine 2024. objavio je oštar izvještaj o gospodarstvu EU koji su mnogi nazvali „Draghijevim izvještajem". Dokument je sadržavao 383 preporuke za povećanje produktivnosti i smanjenje jaza u konkurentnosti sa SAD-om i Kinom.

Izvještaj je „s pravom postao nacrt za pomoć EU da prevlada svoja gospodarska ograničenja i postigne novu snagu i vitalnost u trenutnim teškim uvjetima", rekao je Papadia za DW.

Između ostalog, u izvještaju se poziva na veću prekograničnu suradnju, ulaganja u napredne tehnologije poput umjetne inteligencije i poluvodiča, smanjenje visokih cijena energije, integraciju tržišta kapitala i jače upravljanje na razini EU. Iznad svega, poziva se na odlučno djelovanje.

Što kaže odbor za dodjelu nagrade?

„Draghi je nagrađen zbog svojih iznimnih postignuća, ključne uloge u stabilizaciji Europske ekonomske i monetarne unije i napora u promicanju europske konkurentnosti", napisao je odbor odgovoran za dodjelu nagrade u priopćenju za javnost u siječnju.

„Dokazao je svoje iznimne liderske sposobnosti spašavanjem eura svojim poznatim obećanjem 'što god je potrebno', stabilizacijom Italije tijekom pandemije i sada osmišljavanjem budućeg programa za cijeli kontinent", navodi se dalje.

Odbor smatra „Draghijev izvještaj" pozivom na djelovanje „kako bi se osiguralo mjesto Europe u svijetu za buduće generacije."

S obzirom na tekuće ratove u Ukrajini i Iranu te napete odnose između SAD-a i većeg dijela svijeta, nagrada je pravodoban podsjetnik da je europsko jedinstvo neophodno.

Što je Karlova nagrada?

Međunarodna Karlova nagrada iz Aachena dodjeljuje se gotovo svake godine od 1950. Namijenjena je odavanju počasti pojedincu ili instituciji koja je dala izniman doprinos europskom jedinstvu.

Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu, osnivači nagrade željeli su je iskoristiti za promicanje mira, suradnje i europskih integracija. Među prethodnim dobitnicima su Winston Churchill, Helmut Kohl, Bill Clinton, Angela Merkel te papa Ivan Pavao II. i papa Franjo. Godine 2023. Karlova nagrada dodijeljena je i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju i ukrajinskom narodu.