Tisuće Romkinja morale su se podvrgnuti sterilizaciji tijekom 1970-ih i 1980-ih, ali i u prvih nekoliko godina nakon pada komunizma u Čehoslovačkoj. Nakon nekoliko prethodno neuspjelih pokušaja, češki zastupnički dom odobrio je 10. ožujka u prvom čitanju nacrt Zakona o obeštećenju žrtava prisilne sterilizacije, koji predviđa jednokratnu odštetu od 300.000 kruna (približno 12.000 eura). Međutim, još se čeka stupanje na snagu zakona, jer ga moraju odobriti oba doma parlamenta prije parlamentarnih izbora u listopadu. U protivnom će se o njemu morati iznova pregovarati i krenuti iz početka.

Međutim, prema riječima Helene Válkove, podnositeljice zahtjeva o zakonskoj inicijativi, članice vladajućeg pokreta ANO, vladinoj povjerenici za ljudska prava i bivšoj ministrici pravde, postoji velika nada da se zakon usvoji.

Velika podrška isplati obeštećenja

"Nakon što sam preuzela mjesto povjerenice za ljudska prava, napravila sam listu problema koje je trebalo riješiti i ovo pitanje je bilo jedno od njih," rekla je za DW Válková. Uspjelo joj je dobiti podršku cijelog političkog spektra za prijedlog obeštećenja Romkinja s izuzetkom desničarskog ekstremističkog pokreta „Sloboda i direktna demokracija" (Svoboda a přímá demokracie).

Válková smatra presudnim ne samo lakoću kojom je Zastupnički dom usvojio Zakon o novčanoj naknadi žrtvama (za zakon je glasalo 77 od 99 prisutnih zastupnika), nego i brzinu rasprave koja je omogućila njegovo provođenje. "To daje stvarnu nadu da bi zakon mogao biti usvojen prije izbora. To je također važno jer su sterilizirane žene, na koje se zakon odnosi, već u dobi između šezdeset i sedamdeset godina. U protivnom bi morale čekati još nekoliko godina. Nisam htjela da do toga dođe. "

Monstruoznost eugenike (rasne higijene)

Zakon zahtijeva od žena, koje su bile podvrgnute prisilnoj sterilizaciji, da to dokažu kako bi imale pravo na odštetu. Posebno povjerenstvo Ministarstva zdravlja trebalo bi procijeniti tko na to ima pravo. "Da bi se nacrt zakona mogao provesti, morali su biti stvoreni jasni uvjeti za dodjelu rješenje o pretrpljenoj šteti i boli. Također je bilo važno napomenuti da danas nema nekoliko tisuća oštećenih, koji imaju pravo na naknadu, nego, kako se procjenjuje, svega 400 . Stoga nadoknada neće koštati milijarde kruna, kao što se ranije govorilo ", istaknula je Válková za DW. Prema njenim riječima, iznos jednokratne naknade od 300.000 kruna određen je na osnovu presuda europskih sudova. Slovačke Romkinje tužile su Slovačku zbog prisilne sterilizacije i dobile su pravo na odštetu u visini one koja je predviđena i u Češkoj.

Iako se češka država 2009. godine ispričala za prisilnu sterilizaciju, prema mišljenju određenog broja čeških političara, ona je imala dug prema žrtvama i morala je isplatiti novčanu naknadu. "Naknada štete žrtvama ilegalne sterilizacije riješila bi slučaj ozbiljnog kršenja ljudskih prava i istodobno poslala jasan signal našem društvu da se slične eugeničke monstruoznosti ne ponavljaju u našem društvu", rekla je Pavla Golasowska, članica Zastupničkog doma. "Stotine Romkinja, koje su sterilizirane bez suglasnosti i pristanka... ostale su u Češkoj bez bilo kakve odštete. Mnoge žrtve, podvrgnute ovom zahvatu prije 1989. godine, umrle su bez ikakve nadoknade."

Državna politika komunističkog režima

Za sada nema preciznih statističkih podataka o tome koliko je tisuća, uglavnom žena ali i muškaraca Roma, bilo pogođeno prisilnom sterilizacijom. Ured češkog ombudsmana objavio je 2005. izvještaj u kojem se navodi da je "od 1970. do 1990. vlada Čehoslovačke metodološki sterilizirala Romkinje kako bi smanjila visoku i nepoželjnu stopu nataliteta Roma".

Kao što je tadašnja češka ombdusmanka Anna Šabatová objasnila na konferenciji o prisilnoj sterilizaciji koju je 2016. organizirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ovaj akt, zakonski odobren pod komunističkim režimom, bio je u vezi s posebnom socijalnom nadoknadom koju su Romkinje dobivale nakon intervencije.

Ured ombudsmana istražio je više od pedeset slučajeva sterilizacije u prošlosti i utvrdio kršenja ljudskih prava nad ženama Romkinjama. "Majke, koje su imale više od dvoje djece, rekle su ombudsmanu da su ih liječnici pokušali nagovoriti na pobačaj samo zato što su već imali mnogo djece", rekla je Šabatová.

Praksa prisilne sterilizacije nije u potpunosti okončana 1990. godine kada je ukinuta promjena zakona koju je uveo prethodni komunistički režim.

Radilo se međutim o izoliranim slučajevima. Neki su zabilježeni i nakon 2000. godine. Na platformi Romea.cz je objavljeno kako posljednji poznati slučaj prisilno sterilizirane Romkinje potječe iz 2007. godine.

Kao što je zabilježeno na spomenutoj konferenciji OESS-a iz 2016. godine, slučajevi prisilne sterilizacije Roma tijekom posljednjih nekoliko desetljeća "dokumentirani su u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj i Uzbekistanu". Sudionici konferencije su potom pozvali Češku da žrtvama prisilne sterilizacije nadoknadi štetu za pretrpljenu bol. Čini se da u Češkoj postoji spremnost da se konačno napravi ovaj simbolički korak.