Iako Bruxelles umjesto pojma "pesticidi" radije koristi i kemijskoj industriji draži izraz "proizvode za zaštitu biljaka" (Plant Protection Products), cjelovit popis dopuštenih sredstava se čita kao iz laboratorija strave i užasa: od "a" kao abemectin pa do "z" kao zoxamid.

Naši svakidašnji otrovi

Ipak: sve su to tvari koje jedemo izgleda svakog dana ali da o tome ne znamo ništa. Potrošnja pesticida zapravo raste i u Europskoj uniji iako se rijetko, kao tamo u šezdesetima, ta sredstva koriste u velikim količinama da bi na poljima ubile baš sve što se kreće. Sa druge strane, stalno dolaze novi pesticidi na tržište i svojevrsni katalog djelotvornih tvari koji bi bili dopušteni u Europskoj uniji izgleda kao dobra ideja. Rezultat je knjižurina od 398 stranica u kojoj su popisani gotovo svi mogući prehrambeni artikli, od lubenice pa do sjemenki ricinusa, od šafrana pa do bubrega peradi namjenjene prehrani.

60 puta veća od sadašnje

Problem je zato u provedbi: nije malen broj zemalja Europe koje već odavno nadziru količine pesticida u hrani i koje su propisala svoja, nacionalna ograničenja. Zato njemački, ali na primjer i austrijski Greenpeace prigovara Bruxellesu kako je po njihovim tablicama dozvoljena količina pesticida u nekim živežnim namirnicama daleko veća od nacionalne. Njemački Greenpeace tako navodi da je dozvoljena količina pesticida u narandži čitavih 60 puta veća nego po njemačkom propisu. Povrh toga, organizacija za zaštitu okoliša ne shvaća zašto se Bruxelles bavi i dijelovima živežnih namirnica koje se inače ne jedu: još nekako za koru od narandže koja može poslužiti za začin, ali tko jede koru od banane?

Premašuju se i neke vrijednosti WHO

Greenpace se potrudio usporediti oko 170 tisuća graničnih vrijednosti i sa propisima Svjetske zdravstvene organizacije: ispada da je kod 570 vrijednosti premašena količina koja se smatra "akutnom referentnom vrijednosti" za djecu. Ispada da je oko 10% jabuka, krušaka i grožđa potencijalno opasno za djecu. Greenpeace ukazuje kako se krše i vlastite, Europske smjernice o "prihvatljivim dnevnim dozama" i to u 94 slučaja. Moguće posljedice za čovjeka su rak, smetnje u plodnosti ili hormonalni poremećaji.

Neće se prašiti više - ali ni manje

Bruxelles je očito u svojim vrijednostima pokušao pronaći kompromis između zemalja sa dugom tradicijom nadzora kemijskih sastojaka u hrani i onih gdje su se te vrijednosti počele uzimati ozbiljno tek od kako su postale članice europske obitelji. Protiv ovog propisa pobunili su se i tradicionalni neprijatelji pesticida svih vrsta - pčelari. Ali Bruxelles odbacuje sve optužbe kao neopravdane. Tvrdi kako se sa ovim smjernicama neće koristiti više pesticida nego što se do sada koristilo. Smjernica u svom uvodnom dijelu zaključuje popularnom rečenicom: "Ova odredba je obavezujuća u svim njenim dijelovima i neposredno stupa na snagu u svim zemljamam članicama."(aš)