Kada papa Franjo objavljuje imena novih kardinala, uvijek su moguća iznenađenja. Danas će poglavar Katoličke crkve u Kardinalski zbor imenovati 21 novog kardinala, a neki od kandidata su neočekivani. Jedan od njih ima 44 godine, što ga čini najmlađim među svim kardinalima. Drugi će za deset mjeseci napuniti 100 godina i tako biti najstariji od svih 253 kardinala.

Organizator papinih putovanja, indijski zaposlenik vatikanske Kurije, na toj dužnosti tek tri godine, nadbiskupi iz Teherana i Alžira, inače porijeklom iz Belgije i Francuske, također će u subotu (6.12.) stati pred papu u bazilici svetog Petra i primiti ljubičastu kardinalsku „kapicu“ ili zucchetto. Ondje će biti i beogradski nadbiskup mons. Ladislav Nemet, prvi kardinal u povijesti Katoličke crkve u Srbiji odnosno prvi kardinal iz većinski pravoslavne Srbije.

Svojeglavi papa Franjo

Kao i kod prethodnih devet konzistorija, odnosno ceremonija novih imenovanja, Franjo se ne oslanja na tradiciju. Ovaj se papa, kaže za DW profesor teologije sa Sveučilišta u Augsburgu Jörg Ernesti, ponaša „puno svojeglavije" od njegovih prethodnika u posljednjih 200 do 250 godina te se ne obazire na očekivanja drugih.

Neke biskupije u važnim metropolama, poput Milana, Sydneya, Pariza ili Berlina, nisu uzete u obzir. „Umjesto toga, Franjo često bira suradnike koji se slažu s njegovom crkvenom politikom, primjerice one koji se bave problematikom izbjeglica i migranata“. Ernesti je nedavno analizirao razvoj modernog papinstva kao i profile pojedinih papa u knjizi „Povijest papinstva od 1800. godine".

Kardinalski zbor je najbliži krug savjetnika prvom čovjeku Katoličke crkve. Nakon smrti ili odreknuća pape, svi članovi Zbora mlađi od 80 godina biraju njegovog nasljednika tijekom konklave. Pavao VI. (1963. – 1978.) odredio je 1975. godine da broj kardinala koji biraju papu ne smije biti veći od 120. No, papi je dopušteno odstupanje od tog pravila.

Samo jedan od 21 novog kardinala je iznad te dobne granice, 99-godišnji Talijan Angelo Acerbi. To znači da će od danas 140 kardinala mlađih od 80 godina moći birati novog papu, što je do sada najveći broj. Do kraja 2025. će 15 kardinala navršiti 80 godina te više neće imati pravo birati novog papu. Ukoliko nitko od kardinala ne umre, pravo glasa imat će njih 125.

Većinu kardinala imenovao je Franjo

Očigledno je kako je Franjo već oblikovao grupu sudionika sljedeće konklave. Samo 21 posto potencijalnih sudionika izbora za papu imenovali su Ivan Pavao II. (1978. – 2005.) i Benedikt XVI. (2005. – 2013.). Papa Franjo je ovoj konklavi već dao svoj pečat.

I nije to prvi put. Franjo voli birati svećenstvo koje javnosti ne pokazuje želju za kardinalskom titulom. Svatko tko ima veze s Vatikanom poznaje takve svećenike – karijeriste. Franjo to čini drugačije.

Tokijski nadbiskup Tarcisio Isao Kikuchi, bio je u Rimu na Svjetskoj sinodi u listopadu, kada je papa u svom nedjeljnom obraćanju objavio imena budućih kardinala. Kikuchi ga nije slušao. Kada mu je netko iznenada čestitao, mislio je da se radi o šali, sve dok mu kardinal iz Bogote nije pokazao video s papinim riječima.

Nakon objave imena novih kardinala, postalo je jasno papino nastojanje da Kardinalski zbor bude međunarodan. Na konklavi 2013. godine, na kojoj je današnji papa Franjo, Argentinac Jorge Mario Bergoglio, izabran za nasljednika Benedikta XVI., sudjelovalo je 115 kardinala iz 48 zemalja, među kojima je bilo 28 Talijana (danas 17) i šest Nijemaca (danas 3), a samo 11 kardinala iz Azije i Oceanije (danas 29) i 11 iz Afrike (danas 18).

"Konklave su nepredvidive"

Massimo Faggioli, talijansko-američki crkveni povjesničar smatra kako je uz međunarodni karakter Kardinalskog zbora još nešto značajno. Često se radi o osobnoj naklonosti zbog poznavanja određene osobe, zajedničke pripadnosti Isusovačkom redu, sličnim religijskim promišljanjima i osobnoj simpatičnosti.

Faggioli kaže kako su takve veze u vrijeme Ivana Pavla II. ili Benedikta XVI. bile više kritizirane. „Kod Franje se o tome puno ne priča, no vidi se naklonost." Zemljopisni element dominira papinim kadrovskim odlukama kada se radi o regijama koje ga osobno zanimaju, poput Afrike, Latinske Amerike ili Azije. U dijelovima svijeta u kojima Franjo nema posebnih veza odabire se prema intuiciji i simpatiji.

Crkveni povjesničar govori o posljedicama te prakse. Već niz godina iz Irske nije bilo nijednog kardinala, a australski svećenik koji je postao kardinal je u stvari Ukrajinac koji se brine o ukrajinskim katoličkim vjernicima u Australiji.

Može li Franjo, koji će uskoro navršiti 88 godina, svojim osobnim odabirom utjecati na odluke buduće konklave? Crkveni povjesničar Ernesti je skeptičan. Naravno da svaki papa želi osigurati da se njegov rad ili crkvena politika nastave. No, povijest Crkve pokazuje da to nije tako jednostavno. „U konačnici, može se reći da su konklave nepredvidive“, zaključuje ovaj teolog.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku