Valerie Schönian donedavno nije imala puno veze s vjerom. Sve dok se nije uključila u projekt Njemačke biskupske konferencije "Valerie i svećenik". Ova mlada novinarka već mjesecima prati svećenika Franziskusa von Boeselagera i raspravlja s njim o kontroverznim temama poput homoseksualnosti, pobačaja i odricanja od spolnog života. Svoje spoznaje putem bloga dijeli s njemačkom javnošću. U međuvremenu njezine tekstove i videosnimke redovito prati više od 100.000 korisnika. Projekt traje godinu dana i cilj mu je, kako navodi Njemačka biskupska konferencija, spojiti ljude različitih životnih modela: "Jedna mlada samouvjerena žena, koja nema veze s Crkvom, susreće mladog svećenika koji se svega odrekao za Boga, jer mu vjera daje snagu."

Taj projekt u prvom redu pokazuje da svećeničko zvanje nije posao kao svaki drugi. A to potvrđuju i rezultati znanstvene studije "Između duha i stresa", u kojoj se na 272 stranice analiziraju rezultati jednog ispitivanja provedenog 2014. u cijeloj Njemačkoj. Odgovori na pitanja su stigli od 8.600 svećenika i đakona kao i pastoralnih i župnih referenata. Ispitivanje je provela skupina znanstvenika okupljena oko njemačkog isusovca i psihijatra Eckharda Fricka.

Većina svećenika bi opet pošla istim putem

Rezultati su samo djelomično bili iznenađujući. Celibat kao stalno prisutna tema pokazao se, kako se i očekivalo, kao jedan od najvažnijih faktora nezadovoljstva svećenika. Dvije trećine ispitanika govore o pozitivnim iskustvima, no svaki osmi priznaje da teško izlazi na kraj s celibatom.

Unatoč poteškoćama, više od polovice sudionika ispitivanja ponovo bi odabralo isti životni put, a 23 posto ne bi. U studiji se upozorava da izjašnjavanje protiv celibata ne znači automatski i odbijanje svećeničkog zvanja. Neki dušobrižnici također priznaju kako ih znatno opterećuju rasprave o skandalima o seksualnom zlostavljanju u Crkvi ili o rasipanju novca bivšeg biskupa iz Limburga.

No većina dušobrižnika je ipak zadovoljna svojim životom. Broj zadovoljnih svećenika daleko prelazi broj zadovoljnih građana drugih zvanja.

Kritički o vođenju i strukturama Crkve

Zanimljivo je i to da veličina područja koje pokriva ispitanik nije odlučujuće za njegov osjećaj opterećenosti poslom, zdravlje i zadovoljstvo. Puno je važnije koliko su osobno u stanju izaći na kraj s izazovima dušobrižništva. Većina ispitanika bez problema savladava svoje zadaće, no 12 posto njih je očito ugroženo mogućim oboljenjem od burnouta, dok jedan do četiri posto njih već pokazuju simptome tog sindroma sagorijevanja na poslu. Ali te brojke su još uvijek niže od rezultata sličnih ispitivanja pripadnika drugih skupina poput liječnika, učitelja i socijalnih radnika.

No dok su dušobrižnici pretežito zadovoljni svojom svakodnevicom, ispitanici su na pitanja vezana uz vođenje i strukture Crkve često odgovarali kritički. Tako svaki osmi ispitanik navodi kako pati zbog nepriznavanja svog rada, pa i od strane nadređenih. A kao posebno važna za motivaciju pokazala su se duhovna iskustva, prije svega privatna molitva.

ajg/kna