Kura je najduža gruzijska rijeka, protječe kroz Tbilisi, ona je žila kucavica za tu zemlju. Posebice je važna za gruzijski energetski sektor, oko 70% električne energije u zemlji s oko 3,7 milijuna stanovnika koja se nalazi između Turske, Armenije i Azerbajdžana, dobije se upravo uz pomoć vode, kao obnovljivog izvora energije. 20% proizvodnje energije se temelji na ugljenu i zemnom plinu. Ostatak se „pokriva" preko uvoza iz Rusije. Tako izgleda trenutna situacija. Ako bude onako kako si to zamišljaju Njemačka i EU, Gruzija bi u budućnosti na jednoj strani mogla postati neovisna o velikom susjedu na sjeveru, a s druge strane ta mala zemlja bi trebala postati i izvoznik električne energije u smjeru Europske unije.

Za realizaciju njemačkih planova je nadležna savezna kreditna ustanova KfW (Kreditanstalt für Wiederaufbau), koja s više od 200 milijuna eura pomaže u izgradnji elektro-mreže. Uz pomoć nove, moderne infrastrukture, Gruzija bi trebala biti u stanju da proizvodi još više obnovljive energije. Potencijal je ogroman: državni gruzijski proizvođač električne struje GSE računa kako bi s realizacijom projekta u budućnosti mogao na tržištu ponuditi oko 10.000 megavata (MW) do 2033. U ovom trenutku kapacitet GSE-a iznosi oko 4.600 MW. Nove hidroelektrane bi u budućnosti u tom energetskom miksu imale udio od oko 4 gigavata (GW). Osim toga u miksu su i novi vjetroparkovi (900 MW), odnosno solarna energija s 200 MW. U ovom trenutku u Gruziji je aktivan samo jedan vjetropark, ukupnog kapaciteta 21 MW.

Offshore u Kaspijskom moru

S novim kapacitetima bi Gruzija od neto uvoznika struje postala izvoznik. A zelenu energiju bi se izvozilo u smjeru Europe. I to ne samo gruzijsku. U opskrbu Europe mogli bi biti uključeni i offshore-vjetroparkovi u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog mora. Kako bi ta vizija jednoga dana postala stvarnost, EU i Gruzija planiraju izgraditi infrastrukturu za distribuciju eko-struje, i to preko Crnog mora. Radi se o ideji polaganja jednog od najdužih podvodnih kablova za transport struje, dugog oko 1.100 kilometara, preko kojeg bi se moglo transportirati 1.000 MW struje u oba smjera. Radi se o investiciji „teškoj" više od dvije milijarde eura.

Svi sudionici projekta trenutno su u procesu izrade studije izvedivosti. Koncem ove godine očekuju se konkretniji podaci o tome kreće li se u realizaciju. Projekt bi, u slučaju da se u njega krene, mogao biti realiziran do 2029. No, zbog visokih troškova i sigurnosnih aspekata, podvodni kablovi bi se nalazili nedaleko od poluotoka Krima koji je zaposjela Rusija, akteri uključeni u ovaj projekt počeli su razmišljati i o alternativama.

Turska alternativa

Kavkaska zelena struja bi se u smjeru zapada mogla transportirati i preko turske električne mreže, kaže Thomas Arlt iz njemačkog inženjerskog ureda Fichtner. Turska je mreža sinkronizirana s europskom, dodaje on. Jedina pretpostavka: vodovi u Gruziji, koji su sinkronizirani s ruskom mrežom, morali bi biti „otkopčani" od ruske mreže. Inženjerski ured iz Stuttgarta je po nalogu KfW-a za potrebe gruzijskog državnog elektro-opskrbljivača na granici s Turskom, u mjestu Akhalzikhe (naslovna fotografija), instalirao trafostanicu koja bi omogućila tehničku realizaciju „slanja" struje prema zapadu. Njezin kapacitet iznosi do 700 MW, to je dakle količina gruzijske struje koja bi mogla biti „ubačena" u tursko-europsku mrežu.

"Trafostanica nikada nije bila tako profitabilna kao u posljednje vrijeme", kaže Arlt. Cijene električne struje u Turskoj su se naime u protekloj godina utrostručile, a dodatni profit završava u gruzijskoj državnoj blagajni. Zato se planira povećanje kapaciteta trafostanice, odnosno povećanje za dodatnih 350 MW.

Zeleni vodik

Njemačka vlada osim toga podržava gruzijske planove da uz pomoć regenerativne struje proizvodi zeleni vodik. Po tom je pitanju KfW u svibnju 2023. potpisao pismo namjere s vladom u Tbilisiju, gruzijskim naftnim i plinskim opskrbljivačem GOGC te gradom Batumijem. Radi se o realizaciji prvog pokaznog projekta za proizvodnju zelenog vodika u toj zemlji. Njemačka će za njegove potrebe na raspolaganje staviti 1,3 milijuna eura.

Napomena s ciljem transparentnosti izvještavanja: Dijelovi ovog članka su istraženi tijekom jednog novinarskog putovanja koje je organizirano na poziv KfW-a (Kreditanstalt für Wiederaufbau).

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu