Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je iz prosvjeda zbog ruske politike u Siriji otkazao svoj posjet Moskvi koji je bila planirana za ponedjeljak (10.4.). On je izjavio da se poslije najnovijih događaja u Siriji „situacija za njega iz temelja promijenila" te da se sada koncentrira na savjetovanje sa SAD-om oko ministarskog sastanka G7 u Italiji. Istovremeno je kritizirao rusko rukovodstvo zbog podrške sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu poslije napada kemijskim oružjem na pobunjenike, u kojem su poginuli i ranjeni brojni civili. Kao ni većina drugih visokih političara Zapada na čelu s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, ni Johnson ne sumnja da je taj napad bio djelo vojske sirijske vlade. On je podržao američko raketiranje zračne baze za koju Washington tvrdi da je bila polazište napada bojnim otrovom u kojem je ubijeno 84 ljudi.

Moskva je na Johnsonov potez reagirala s nerazumijevanjem. „Imamo dojam da zapadne zemlje žive u nekoj specijalnoj stvarnosti: najprije pokušavaju jednostrano kovati zajedničke planove, a onda ih opet jednostrano mijenjaju – i izmišljaju apsurdne razloge za to", rekla je za agenciju Tass glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Saharova. Ona je kritizirala nepostojanje jasne vanjskopolitičke strategije vlade SAD-a: „Ako je nešto u SAD-u predvidljivo, onda je to nepredvidljivost njegove vanjske politike." Kremlj je napad SAD-a u Siriji nazvao „napadom na suverenu državu“ i povredom međunarodnog prava.

Američki napad i međunarodno pravo

Vlada u Berlinu to ne vidi tako. Kancelarka Angela Merkel (CDU) je poslije raketnog napada SAD-a u Siriji zajedno s francuskim predsjednikom Hollandeom priopćila da sirijski predsjednik Bashar al-Assad „snosi isključivu odgovornost za ovaj razvoj događaja" te da „to što je on ponovo upotrijebio kemijsko oružje i njegovi zločini protiv vlastitog naroda zahtijevaju sankcioniranje". A ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel (SPD) je za vrijeme boravka u Maliju rekao: „Shvatljivo je to što je SAD reagirao napadom na Assadove vojne strukture od kojih potječe ovaj užasni ratni zločin."

Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen se u jednoj televizijskoj diskusiji složila da se napad američke vojske „može razumjeti" kao „hitac upozorenja" na pozadini zločina za koji je „vrlo vjerojatno" odgovoran sirijski diktator Assad. Akciju SAD-a ministrica je pozdravila pozivajući se na poglavlje VII Povelje Ujedinjenih naroda. S time se ne slaže glasnogovornik stranke Ljevice za vanjskopolitička pitanja Jan van Aken, koji je primijetio da ministrica sugerira da je napad pokriven međunarodnim pravom što, smatra on, nije točno. Zato je on nju optužio da „navodi javnost na pogrešne zaključke".

Što su činjenice?

Povodom aktualnih događaja u Siriji oglasio se i Michael Lüders, stručnjak za Bliski istok, nekadašnji urednik tjednika Die Zeit i savjetnik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova za pitanja Bliskog istoka i arapskog svijeta. On je rekao da je napad bojnim otrovom izveden „pod tuđom zastavom", odnosno da je podmetnut Assadovoj vladi. On smatra vjerojatnim da je Turska isporučila teroristima grupe Al Nusra bojni plin, tako da su ga teroristi mogli upotrijebiti i uvjeriti svjetsku javnost da je riječ o Assadovom zločinu.

sb/ts