Jedna interna lista kineskog državnog aparata pokazuje da se muslimane u Kini (Ujgure) kažnjava za svakodnevno ponašanje u privatnom životu. Dokument je došao u ruke novinara Deutsche Wellea, partnerskih medijskih kuća NDR-a i WDR-a te novinske kuće Süddeutsche Zeitung (SZ). Lista pokazuje zbog kakvih su stvari ljudi godinama odvajani od obitelji i zatvarani u logorima: zbog nošenja marama ili brada, odlazaka na hodočašće ili u inozemstvo. Čak je i posjedovanje vjerskih knjiga navođeno kao razlog za pritvor.

Dokument sadrži osobne podatke o nadziranim osobama iz okruga Karakax u autonomnoj regiji Xinjiang na zapadu Kine. Sadrži oko 140 stranica, na kojima su podaci o više od 300 ljudi koji se očito i sada nalaze u logorima ili su bili u njima. Na listama su imena, adrese i matični brojevi rođaka, prijatelja i susjeda tih ljudi. U dokumentu se mogu pronaći osobni podaci više od 2.000 ljudi. Svi podaci se ne mogu vremenski identificirati. Najnovija zabilješka je iz ožujka 2019. godine.

Preko milijun Ujgura u logorima

Stručnjaci procjenjuju da se preko milijun ljudi drži u logorima u Xinjiangu protiv njihove volje i da tu prolaze ideološku edukaciju odnosno „preodgoj". Kineska vlada to u javnosti naziva „dragovoljnim obrazovnim mjerama".

U spisima se navode brojni razlozi zašto su ljudi dovedeni u te logore. Najčešće zbog kršenje zakona o kontroli rađanja. Kina ima zakonske propise o tome koliko djece može/smije imati jedna obitelj. Na mnogim mjestima u dokumentu da je razlog interniranja dotične osobe što ima previše djece.

Ostali razlozi su: „Osoba ima dugu bradu", „Osoba je bila na hadžu", „Osoba je kliknula na web-stranicu koja sadrži linkove koji vode na nepoželjne inozemne web-stranice", „Osoba je bez razloga stajala podalje od mjesta podizanja zastave ", „Osoba je uhapšena zato što zbog Ramazana [islamskog posta] restoran nije uobičajeno radio ".

I pokrivanje žena razlog za interniranje

I ponašanje članova obitelji je očito razlog za interniranje. U stupcu u kojem su navedeni razlozi, nalaze se obrazloženja poput: "Pokrivanje supruge ili" „Rođaci osobe za kojom se traga su u inozemstvu ". Pored toga, pojedince se sumnjiči i da su članovi ili simpatizeri islamističkih terorističkih skupina. Lista također pokazuje da su Ujguri određenih godišta kategorizirani kao posebno opasni - naročito mladići.

Kako logori nisu službeno deklarirani kao zatvori, suđenje prije interniranja u logor ne postoji. Internirane osobe su očito prepuštene na milosti i nemilost kineskoj administraciji i procjenama državnih službenika o tome kakav je odnos internirane osobe prema Komunističkoj partiji.

U jednom slučaju, primjerice, stoji: "Ova osoba je 2014. godine donirala 5.000 juana [džamiji] i ima troje djece. To nije u skladu s dozvoljenim planiranjem obitelji i predstavlja svojevrsnu opasnost i rizik, pa se savjetuje nastavak primjene obrazovno-odgojnih mjera."

Nekoliko znanstvenih suradnika i stručnjaka, kojima su novinari medijskih kuća DW, NDR, WDR i SZ predali ovaj dokument na procjenu, pretpostavljaju da je autentičan. Jezik je u skladu s načinom pisanja koji se može vidjeti i u ostalim vladinim dokumentima.

Opasni samo zato što su muslimani

Rian Thum provodi istraživanje o ujgurskoj kulturi i povijesti na Sveučilištu u Nottinghamu. Kaže da dokument predstavlja "enorman i neviđen akt kolektivnog kažnjavanja", koji je na koncu konca i rasno motiviran. "Netko je opasan već i zbog toga što pripada istoj etničkoj grupi, kao osoba koja je počinila nešto zabranjeno ili brutalno." Koncept terorizma kineska država proširuje na takav način da "on u načelu uključuje svaku aktivnost muslimana".

Čak ni rodbina u Kini nije u mogućnosti saznati gdje se nalaze Ujguri koji su odvedeni u logore i kakva ih sudbina čeka. Podaci se stoga ne mogu provjeriti. Novinari su uspjeli pronaći jednu Ujgurku, koja je samo rekla da se na spisku nalaze njezine dvije sestre. Žena, koja sad živi u egzilu u Turskoj, naglasila je međutim da se s svojom muslimanskom rodbinom nije čula već nekoliko godina.

U studenom su NDR, WDR i SZ, zajedno s drugim medijskim partnerima, u tekstu pod nazivom "China Cables" izvijestili da postoje interni dokumenti kineske administracije koji ukazuju na sustavno ugnjetavanje muslimanskih manjina u Xinjiangu. Stručnjaci su uvjereni da tamo postoji više od 1.000 takvih kampova.

Na upit njemačkih novinara kineskoj vladi o postojanju logora u kojima se drže Ujguri, nije bilo odgovora. No, tijekom sastanka s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom, njegov kineski kolega Wang Yi je u četvrtak (13. veljače) u Berlinu rekao: "U Xinjiangu nema koncentracijskih logora. Tamo nema milijun privedenih ili zatvorenih. Te su tvrdnje 100%  čiste laži." Na koncu je kineski šef diplomacije zaključio da su optužbe rezultat "predrasuda prema Narodnoj Republici Kini".

DW, NDR, WDR i SZ