Kina na svjetsku scenu stupa kao spasitelj u nevolji što joj prije svega omogućuju devizne rezerve koje se procjenjuju na 3,2 bilijuna američkih dolara. Jedan dio ovog novca Kina želi investirati u gospodarstva Europe i SAD-a. Na Svjetskom gospodarskom forumu koji se do kraja tjedna (16.9.) održava u istočnokineskom Dalianu, kineski premijer Wen Jiabao potvrdio je ono što se već danima šuška u svjetskim financijskim kuloarima: Kina zaista pojačanim investicijama želi gospodarstvu pojedinih članica Europske unije (s Italijom se već vode progovori) pomoći da se izvuče iz financijske krize.

Peking pomaže i dijeli savjete

No, Wen je u istom dahu upozorio vlade zemalja kojima su namijenjene investicije da financijska injekcija s dalekog istoka ne znači odstupanje od mjera štednje. "Vlade najozbiljnije moraju preuzeti svoju odgovornost i vlastite proračune dovesti u red", rekao je Wen okupljenima na "ljetnom Davosu", kako se još naziva skup u Dalianu. Upozorenje je uslijedilo i nešto kasnije kada se sudionicima skupa obratio i Zhang Xiaoqiang, vicepredsjednik moćnog državnog povjerenstva za reforme i razvoj. On je ponovio Wenove riječi o državama i njihovoj "pojedinačnoj odgovornosti" ali je istodobno najavio otkup europskih državnih obveznica "u granicama kineskih mogućnosti". Guo Shuqing, šef državne China Construction Bank upozorio je na opasnost od "precjenjivanja kineske uloge" u ukupnom svjetskom gospodarstvu. "SAD i Europska unija sa 60 posto udjela u svjetskom gospodarstvu igraju veću ulogu nego Kina s 9,5 posto", rekao je Shuqing.

Protuusluge

Na koji način Kina želi konkretno pomoći, nije precizirano. Na skupu je bilo riječi o tomu da će Kina "i dalje kupovati europske državne obveznice" ali i da će se otvoriti za "pojačanu gospodarsku suradnju" pri čemu je ukazano na povećan uvoz koji je Kina zabilježila u prvoj polovici ove godine.

Stabilna europska gospodarstva su naravno i u interesu svjetskog rekordera u izvozu Kine kojoj je Europska unija najvažniji trgovinski partner. No pomoć, kako je naglasio kineski premijer, neće biti besplatna. "Šefovi vlada zemalja članica Europske unije trebali bi smiono promisliti svoje dosadašnje odnose prema Kini. Na primjer tako što će Kinu napokon priznati kao ravnopravno tržišno gospodarstvo", rekao je Wen. Peking već godinama od Bruxellesa traži ovaj korak koji osim simbolične posjeduje i praktičnu vrijednost jer bi tako bilo teže uvođenje kaznenih carina na neke kineske proizvode. Njemačka kancelarka Angela Merkel je prilikom svog posljednjeg posjeta Kini domaćinu jasno dala do znanja da Kina još ne ispunjava sve kriterije jednog tržišnoga gospodarstva. Tu je prije svega istaknuta zaštita patenata, pitanje kojem Kina ne pridaje istu važnost kao Europa.

No, zbog svojih ogromnih deviznih rezervi Kina je trenutno u situaciji u kojoj može postavljati uvjete. Komunistički vlastodršci u Pekingu upravo u trenutačnom odnosu snaga vide priliku za ostvarivanje svih onih ciljeva što u "normalnim" uvjetima ne bi bilo moguće.

Autori: Ruth Kirchner, Peking (N. Kreizer, dpa)

Odg. urednik: Anto Janković