„Stigla sam u Njemačku kako bih proširila svoja znanja i poglede na suvremenu zapadnu umjetnost“, kaže Yonh Hua Gao predstavljajući se u aukcijskoj kući Villa Grisebach u Düsseldorfu. Ona će ovdje, zajedno s još desetak drugih kineskih sakupljača umjetnosti, tjedan dana posjećivati muzeje i razgovarati s kustosima, umjetnicima i njemačkim kolekcionarima umjetnosti. Berlin su već posjetili, sada je na red došao grad na Rajni.

Središnje pitanje koje ovu kinesku „delegaciju“ zanima i ujedno tema radionice na kojoj sudjeluju je – Kako se stvara kolekcija zapadne umjetnosti? Sudionici radionice pripadaju kineskoj eliti koja posjeduje veliki financijski potencijal. Gao primjerice, u Pekingu zastupa poduzeće LE-VI koja se bavi trgovinom dijamanata. Osim toga, njeno poduzeće kupuje i sakuplja umjetnine i izlaže ih u svoj vlastitom muzeju.

Poduka u povijesti umjetnosti zapadnih zemalja

Ovu međunarodnu suradnju podržava i Leonie Spiekermann sa svojom agencijom Art Gate. Zajedno s Kinezom Li Zhiaon iz Pekinga, ona organizira intenzivne i brze tečajeve za sakupljače umjetnosti s Istoka o povijesti umjetnosti zapada. Prilikom posjete Njemačkoj kineski posjetitelji tako dobivaju mogućnost boljeg razumijevanja i na taj način mogu naučiti više uživati u ovim radovima.

„Joseph Beuys, Anselm Kiefer i Neo Rauch, to imena koja su i Kini u međuvremenu vrlo poznata“, kaže Li Zhao, poduzetnik i profesor na Središnjoj akademiji umjetnosti u Pekingu. Ova je ustanova nekoć okupljala samo elitne umjetnike podobne kineskim vlastima, no u međuvremenu se otvorila i sadrži između ostalog čak i odjel za eksperimentalnu umjetnost.

Umjetnost kao izraz statusa

Među posjetiteljima iz Kine je i Shang Hong, također iz Pekinga. Njegov je djed bio Wu Zuoren, jedan od najutjecajnijih umjetnika klasične kineske moderne. Hong upravlja njegovim nasljeđem, a ujedno je, kao i drugi iz grupe, poduzetnik. „Vlasnici poduzeća se suočavaju s dva fenomena. Jedan je globalizacija, a drugi je stvaranje nove poduzetničke kulture. Oni su menađeri i sakupljači umjetnosti i pitaju se, kako mogu povezati svoj osobni hobi i rad u poduzeću“, objašnjava Li Zhao.

Uzor je Wang Jianlin

U prosincu ove godine je Wang Jianlin, jedan od najbogatijih ljudi u Kini, na aukciji u New Yorku za 28 milijuna dolara kupio Picassovo djelo „Claude i Paloma“. Bila je to najviša cijena u povijesti koju jedan Kinez platio za neko umjetničko ostvarenje zapadnog podrijetla. Ova investicija je bila dokaz da Kinezi i sami hoće dio umjetničkog opusa sa zapada.

Isto tako, u međuvremenu je Kina nakon SAD-a, druga zemlja na svijetu po ulaganju novca u kupovinu umjetnina. Primjerice, aktualna analiza TEFAF-a pokazuje da je Kina prošle godine na tržištu umjetnina potrošila oko 11,5 milijardi dolara. Samim time, aukcijske kuće u Njemačkoj očito imaju veliki interes produbiti svoje kontakte s Kinom.

Informacije iz prve ruke

Zhu Binfeng tijekom boravka u Njemačkoj najviše želi saznati na koji način Nijemci kupuju umjetnička djela. „Mi u Kini imamo svoje vlastite navike na koji način stvaramo zbirku pa me zanima kako to čine Nijemci“, kaže Zhu Binfeng. Ono što su već do sada saznali je da je vrlo važno što više znati o nekom umjetniku i njegovoj vrijednosti. Isto tako, od njemačkih kolega su saznali da je potrebno mnogo vremena i strpljenja prilikom traženja i otkrivanja nekog umjetnika.