Trgovački sud u Pazinu odgodio je odluku o stečaju Uljanik grupe, mada su za njega ispunjeni svi uvjeti, kako bi se pričekao odgovor, odnosno eventualna ponuda kineske državne brodograđevne tvrtke, China Shipbuilding Industry Corporation, koja je tako postala posljednja nada za škverove.

U javnosti je prošlo uglavnom nezapaženo da je Hu Venming, predsjednik uprave kineske kompanije, ujedno i sekretar Komunističke partije u toj državnoj tvrtki, provjereni kadar postavljen od strane svemoćne KP Kine. Brz dolazak delegacije u Hrvatsku, nakon posjeta kineskog državnog vrha Zagrebu, nedvojbeno pokazuje da je politika ta koja je poslala kineske brodograditelje, no to ne znači i da će odluka biti posve politička. Venming, naime, nije tek tako postao šef moćne kompanije: riječ je o čovjeku koji je inženjer aeronautike i astronautike.

Politički pritisak

No, osim što je jasno da su stigli na poticaj politike, vrlo se malo zna o tome što bi Kinezi uopće mogli ponuditi Uljaniku: novi, sasvim drugačiji život ili – ništa, nakon čega bi se nekad ponositi škverovi nakon 163 godine brodogradnje mogli konačno ugasiti. Njihove su izjave po tom pitanju bile izuzetno šture i sve su informacije medijima zapravo dolazile s hrvatske strane, od koje se doznalo samo da eventualni ulazak CSIS-a u Uljanik grupu ne bi značio toliko nastavak brodogradnje, koliko širenje poslovanja na neke druge poslove. Osim toga, čini se da su Kinezi više zainteresirani za transfer tehnologije nego za održavanje proizvodnje. Ministar Darko Horvat je nakon sastanaka s kineskim izaslanstvom kazao da su Kineze najviše zainteresirali komplicirani, tehnički zahtjevni projekti koji se rade u Puli i Rijeci, te intelektualno vlasništvo.

Novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista, jedan od boljih poznavatelja situacije oko Uljanika, Frenki Laušić, slaže se da zasad ne znamo koje su namjere kineske kompanije.„Trebamo pričekati njihovu odluku nakon dodatne analize, ali podsjetimo da je u siječnju u dubinskom snimanju Uljanika bila i kineska investicijska banka, kao partner kineskim brodogradilištima i da nakon toga nisu dali službenu ponudu za preuzimanje. Ovaj posjet je posljedica političkog pritiska, i jo ćemo vidjeti hoće li kod Hua Venminga prevagnuti njegova pozicija CEO-a ili sekretara Kineske komunističke partije u CSIS-u“, kaže Laušić.

Kineske namjere

U širem kontekstu gledano, kineska ulaganja u jugoistočnu Europu dio su misije kineskog predsjednika Xija Jinpinga za „vraćanje Kine u središte svjetske pozornice“, kaže za Deutsche Welle Emina Popović, znanstvenica s Freie Universität Berlin i Karlovog Sveučilišta u Pragu.

„Inicijalno, nekoliko zemalja CEE-a je prepoznato kao „Kineska vrata u Europu", no odnedavno zemlje Srednje i Istočne Europe kao da se takmiče koja će bolje obaviti taj zadatak. I čini se da niti jednu od njih previše ne zanimaju detalji kineske ekonomske politike, kao ni sustavna kršenja ljudskih prava u toj zemlji."

Hrvatska tu isto ne želi ostati po strani, a Kinezi će zasigurno pozdraviti tu inicijativu, smatra Popović. Hrvatska je zbog svojih luka kao i statusa članice EU atraktivna „pristupna točka“ prema europskom tržištu na koje Kina pokušava plasirati dio viška kapitala i robe. "Na umu treba imati širu sliku: kineske investicije u regiju su instrument za približavanje Kinezima do sada relativno nedostupnog zapadno-europskog tržišta. Ujedno, a za Kinu možda i važnije, izgradnja odnosa s tim zemljama i njihova podrška pri provedbi plana „Jedan pojas, jedan put", pridonosi legitimizaciji komunističke partije na unutarnje-političkom planu", kaže hrvatska znanstvenica.

Češko iskustvo s Kinezima

Popović međutim dodaje da su ostvarena kineska ulaganja još uvijek prilično skromna i niti blizu spektakularnim kineskim najavama. Jedino je u Mađarskoj realizirano blizu onoga što je najavljivano, pri čemu, napominje Popović, obje zemlje koriste trgovinski odnos kao polugu u odnosima s Brusselom. Dakle, pozadina je i opet politička.

„Međutim, imamo i primjer Česke, gdje je predsjednik Zeman proglasio Ye Jianminga, CEO-a jedne velike privatne tvrtke svojim savjetnikom (u to vrijeme bio je blizak Xi Jinpingu), nakon što je Ye obećavao milijarde dolara ulaganja u češku ekonomiju. Kroz Ye Jianminga se stvorila mreža kineskih investitora i državnih dužnosnika s češkim političkim i državnim dužnosnicima koja se kasnije, naravno, ne koristi samo u investicijske svrhe", pojašnjava Popović.

No sve u svemu je vrlo malo od obećanih ulaganja doista i ostvareno, a onda je uslijedio i pad Ye Jianminga u korupcijskoj aferi. Njegova privatna firma je nacionalizirana od strane kineske države zajedno s tvrtkama koje je posjedovala u Češkoj. Teško je pretpostaviti ishode eventualnih kineskih ulaganja u RH, no jedno je sigurno - kineskom kapitalu valja pristupiti s oprezom i imati na umu njihovu političku pozadinu i s time povezane eventualne konsekvence, upozorava Emina Popović.

Čekajući kinesku odluku…

A dok Kinezi ne dođu s ponudom, ostaje pitanje što s nezavršenim brodovima. Ministar Darko Horvat je izravno kazao da država neće deblokirati račune Uljanikovih tvrtki, što bi značilo da Uljanik ide u stečaj, jer je naglasio da nema više dosadašnjeg modela financiranja brodogradnje. Što se nastavka gradnje započetih brodova tiče, kazao je da će se pokušati pronaći rješenje. „Lako bi se moglo dogoditi da se u stečaju dovrše jedan, dva ili tri broda koja su u visokoj fazi gradnje, a da ostali idu u rezalište", zaključuje novinar Jutarnjeg i Slobodne, Frenki Laušić.

Glavni urednik i direktor Radija Maestral iz Pule, Elvis Morina, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da država od početka igra dvojaku ulogu. „Malo je manjinski vlasnik, malo je većinski vlasnik, kao sada u slučaju dolaska kineskih brodograditelja. Prema mome mišljenju ulazak CSIC-a u Uljanik nije realan, prvenstveno zato što oni nemaju toliki interes za sam Uljanik već za 3. Maj. Očito je Rijeka svima zanimljiva zbog kapaciteta i položaja."

Potopili smo svu tradiciju i minuli rad

Morina je dobio dojam da je kineska delegacija u Hrvatsku došla „više protokolarno, u pokušaju da dobiju nešto sasvim drugo umjesto same brodogradnje“. Dodaje da u priče o spasu Uljanika u Puli više ne vjeruje te procjenjuje da su Kinezi „više smokvin list za one koji će govoriti da su učinili sve za spas Uljanika“.

„Cijela grupacija Uljanika je uništena do te mjere da povratka više nema. Stečaj bez preustroja je vjerojatnije rješenje. I nakon toga će politika razgrabiti ono što su dogovorili očito odavno, jer je Uljanik očito sustavno uništavan bar desetak godina“, kaže Morina i zaključuje da sve pokazuje problem dovršavanja već započetih brodova, što je, ističe, sramota svih ljudi u Istri, ali i cijeloj Hrvatskoj.

„Pokazali smo se da nismo dorasli situaciji, ozbiljnom biznisu te krajnje neodgovorni spram dugogodišnjih partnera čije smo povjerenje izgubili nepovratno. Država je morala naći načina da se brodovi dovrše upravo iz razloga mogućeg stečaja sa preustrojem. Obzirom da su namjerno bojkotirali dovršetak gradnji jasno je da ne postoji interes za zadržavanjem brodogradnje. Svu tradiciju i minuli rad jednostavno smo vezali lancima za betonske blokove i potopili ih u pulskom akvatoriju“, zaključuje urednik pulskog Radija Maestral, Elvis Morina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android