Dugo je trajalo i trebale su brojne i intenzivne rasprave da se i u njemačkoj javnosti shvati sva dramatičnost i čitava strahota operacije "Barbarossa" - napada njemačke vojske Wehrmachta i SS-postrojbi na tadašnji Sovjetski Savez 22. lipnja 1941. godine. Isprva su objavljivane tek stručne poblikacije povijesničara, cilj je bio utvrđivanje činjenica. Potom su uslijedile različite analize, a u međuvremenu su se na tržištu pojavile i različite knjige koje nisu u prvom redu pisane za stručnu publiku, već za širi krug čitalaca.

Jedan od najzahtijevniji novijih tekstova je knjiga Rolfa-Dietera Müllera "Neprijatelj se nalazi na istoku" (Der Feind steht im Osten). Autor je vojni povijesničar i za potrebe ove knjige je istraživao brojne, manje poznate izvorne dokumente. Njegove spoznaje su iznenađujuće - Müller pokazuje da se Hitler već neposredno nakon dolaska na vlast 1933. godine počeo baviti pitanjem invazije na Sovjetski Savez.

Dugo pripremana invazija

Ali time on nije bio osobito originalan. Već u 19. stoljeću, nakon katastrofalnog poraza Napoleona pred Moskvom, se u njemačkom Reichu počelo razmišljati o mogućnostima uspješnog rata protiv Rusije. Nacisti su se na tu tradiciju samo nastavili - po Müllerovim tvrdnjama je Hitlerova vanjska politika i vojna strategija u velikoj mjeri bila motivirana upravo "borbom protiv boljševizma".

Nakon detaljnih analiza ovaj povijesničar dolazi do zaključka kako je jedan od mitova koji se i dugo nakon Drugog svjetskog rata gajio u Njemačkoj netočan: pogrešna je predstava o Hitleru kao "genijalnom vojskovođi" - konačno, prvih mjeseci rata doista su okupirana golema područja. Nakon detaljnog izlaganja sadržaja brojnih zapovijesti te tadašnjih analiza i procjena političkog i vojnog vodstva, Müller ustvrđuje da "operacija Barbarossa pokazuje ne samo moralnu prazninu već i profesionalnu nesposobnost njemačke vojne elite."

Opsada Lenjingrada

Od rujna 1941. pa sve do siječnja 1944. su stanovnici Lenjingrada odolijevali žestokim napadima njemačke vojske. U okruženju, izloženi gladi, bolestima i neprekindnom bombardiranju tijekom te dvije i pol godine je život izgubilo više od milijun ljudi, prije no što je uspio preokret na bojišnici. Ta nepokolebljiva volja za borbom, za otporom, ne pristajanje na poraz - u ranijem Sovjetskom Savezu je od toga izgrađen veliki mit, koji u Rusiji živi i danas. Ali da postoji i druga strana te borbe, ona koja nije niti herojska niti blještava, strana koja otkriva mračne dijelove ljudske prirode i ljudskog ponašanja u ekstremnim situacijama. Nju pokazuje knjiga "Blokada" autorice Anne Reid koja se sada prvi puta pojavila na njemačkom jeziku.

Ried vrlo upečatljivo opisuje patnje ljudi tijekom opsade. Ona citira iz pisama i dnevničkih zapisa, razgovara s preživjelima iz tih dana. Tako je nastala vrlo potresna knjiga koja pokazuje ne samo sudbinu tzv. "običnih ljudi", već vrlo uvjerljivo predočava i razmjere pogrešnih procjena kako njemačkog, tako i sovjetskog vodstva. Knjiga pokazuje i kako je usred ratnog pakla i dalje besprijekorno funkcionirao staljinistički teror unutar grada. Ili čitamo tekst jedne djevojčice koja jednostavnim riječima opisuje smrt od gladi svoje čitave porodice. A tu je i portret glazbenika lenjingradskog orkestra koji i sami na rubu umiranja od gladi još uvijek sviraju - kako bi ohrabrili sugrađane. Slike tihih heroja svakodnevice, slike strahota rata - to su nenametljivi, istiniti i vrlo, vrlo ljudski prizori.

Napadač je bila Njemačka!

A povodom obljetnice je obijavljeno i novo izdanje klasične knjige iz 1984. godine: "Njemački napad na Sovjetski Savez - Operacija Barbarossa 1941." Izdavači Gerd Überschär i Wolfram Wette spadaju među najpriznatije stručnjake za tu temu i bili su među prvima koji su njemačkom društvu pokazali o kakvoj se to doista operaciji radilo. Oni su detaljno opisali kako je Hitler donio odluku za napad, kako je propagandna mašinerija pripremila stanovništvo, ali i koji su bili ekonomski aspekti te akcije - od čiste pljačke okupiranih područja do projekta uništenja židova i prisvajanja njihove imovine.

Ponovo je obijavljena i zbirka tekstova s nazivom "Preventivni rat? Njemački napad na Sovjetski Savez". U njoj njemački i ruski povijesničari uvjerljivo opovrgavaju jedan mit koji se posebno rado širi u desničarskim krugovima - kako je Hitler napadom na Sovjetski Savez samo preduhitrio Staljina koji je ionako planirao napada na Njemačku. To su sve besmislene tvrdnje, pokazuju autori: Staljin je katastrofalno podcijenio opasnost koju predstavlja Wehrmacht, Crvena armija je 1941. bila prilično oslabljena čitavim nizom čistki koje je sprovodila staljinova tajna policija NKVD i nikakav napad na Njemačku niti je bio planiran niti bi bio moguć. Zajednički zaključak je nedvosmislen: napadač je bila Njemačka.

Autorica: Cornelia Rabitz (za)

Odg. ur.: A. Šubić