Politička situacija u istočnoj Njemačkoj je osjetljiva. Ne samo zbog nedavnih nereda u Chemnitzu. Podrška desno populističkoj Alternativi za Njemačku" (AfD) opet raste i ova stranka je prema ispitivanjima javnog mnijenja u Saskoj i okolnim saveznim državama sada na drugom mjestu. Za godinu dana su izbori u saveznim državama, odnosno u pokrajinama Saskoj, Tirinškoj i Brandenburgu. Ukoliko situacija ostane ovakva, onda su vladajuće koalicije – vidi grafiku – vrlo malo moguće ili gotovo  nemoguće.

Čista računica pokazuje da bi koalicijski partneri demokršćana iz CDU-a mogle biti prije svega dvije stranke: Ljevica ili AfD. Obje opcije bi bile rušenje tabua. Iz perspektive CDU-a to bi bila odluka slična sljedećoj – što je manje pogubno: kolera ili kuga? Jer, Lijevica je stranka nasljednica režimske stranke SED-a iz DDR-a, a AfD se smatra ekstremnom desnicom.

Oprezne rasprave

Koliko god tema bila škakljiva, javna rasprava o ovome je ipak započeta. Političari na saveznoj razini najradije bi potisnuli ovu temu i isključili mogućnost neugodnih koalicija. Međutim, političari na pokrajinskoj razini su otvoreniji za suradnje.

Ingo Senftleben, šef CDU-a u pokrajini Brandenburg želi u jesen 2019. godine postati tamošnji premijer. Trenutno su na čelu socijaldemokrati (SPD) i Ljevica. Ukoliko tada na izborima CDU budu najjača stranka, Senftleben „će sa svim strankama razgovarati o koaliciji".

I Daniel Günther, premijer pokrajine Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke i bliski suradnik kancelarke Merkel je nedavno uzburkao duhove. „CDU bi na istoku bi trebala, ukoliko to bude bilo potrebno, koalirati s Ljevicom", rekao je Günther. Što se tiče AfD-a, on smatra da ovu stranku ne treba promatrati kao „strašilo", nego se mora jasno odrediti po kojim sadržajima se CDU i ova stranka slažu a u kojima ne.

Razbijanje tabua na bečki način

Što važi kao real-politika na nivou pokrajina, među stručnjacima je sporno. U koaliciji s AfD-om, CDU bi mogla postati "istrošena", upozorava politolog Werner Patzelt u razgovoru za DW. Naime, to bi se moglo dogoditi ukoliko AfD izmijeni jasno desničarski program, a CDU bude razapeta između "ljudi Angele Merkel i polu-desničara".

U susjednoj Austriji je krajem 2017. godine kancelar Sebastian Kurz (narodnjaci – ÖVP), koji dolazi iz iste stranačke „obitelji" kao i Merkeličin CDU, ušao u koaliciju s desnim populistima iz FPÖ-a (slobodnjaci). Nedavno su novinari pitali Kurza, koliko bi ovaj politički model mogao biti primjenljiv i u pokrajinama na istoku Njemačke. „Ne bi im to baš savjetovao", bio je njegov odgovor. Politički sustavi obje države su neusporedivi, baš kao i dvije stranke – AfD i FPÖ, rekao je tada Kurz.

Činjenica jest da je AfD stranka stara samo pet godina. Stranka FPÖ s druge strane postoji od 1955. i već jednom je bila na vlasti s konzervativcima.

Bilo je zanimljivo što je Kurz to izjavio za vrijeme sastanka s Mikeom Mohringom. On je šef CDU-a u istočnonjemačkoj pokrajini Tirinška (Thüringen) i priča se da već neko vrijeme flertuje s koalicijom CDU – AfD. Iako sam političar tu opciju do danas isključuje, on pripada grupi novih konzervativaca u CDU-u i dio je grupe koja se želi pozicionirati za razdoblje nakon ere Merkel – i to desno od centra.

To nije samo stvar saveznih država

„Koalicija s AfD-om ne može funkcionirati sve dok je Merkel na vlasti", objašnjava politolog Patzelt. Jer to bi opet potpalilo svađu u CDU-u oko toga hoće li ova stranka ostati stranka centra ili će ipak postati konzervativnija? Merkel je ta koja je povukla CDU u centar i stalno izbjegava raspravu o budućem pravcu.

I drugi politolozi upozoravaju na opasnost koalicije s AfD-om na razini saveznih država ili pokrajina. „Ta koalicija može koštati CDU podrške glasača na državnoj razini", govori sociolog i politolog Holger Lengfeld u razgovoru za DW. To bi uplašilo liberalne glasače kojima se Merkel prije svega obraća.

S obzirom na posljedice koje bi koalicija CDU - AfD u jednoj saveznoj državi mogla imati na politiku u Berlinu, čini se malo čudno što je veći tabu govoriti o ovoj koaliciji, nego o koaliciji s Ljevicom. Na pitanje DW-a o „modelu Austrije" premijer Schleswig-Holsteina Günther ne želi komentirati u ovom trenutku, poručuje njegov glasnogovornik.

„Desni ekstremisti na vlasti"

Stigmatizacija koju izaziva AfD u njemačkoj politici povezana je i sa njihovim trenutnim nastupom u javnosti. „AfD je trenutno, i ne samo u istočnoj Njemačkoj, u većini slučajeva stranka koja odbacuje elementarne principe naše liberalne demokracije", govori politolog i stručnjak za desni ekstremizam Carsten Koschmieder u razgovoru za DW.

Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima, nego o cjelokupnom rukovodstvu, stranačkom programu, izbornom programu, objašnjava Koschmieder. On upozorava - ukoliko bi CDU koalirala s AfD-om „desni ekstremisti bi bili na vlasti".

Može li se AfD obuzdati?

Nedavna njemačka stranačka povijest pokazuje da se čak i ideološki komplicirane nove stranke daju „ukrotiti". Isto se dogodilo s post-komunistima iz DDR-a, sadašnjom strankom Ljevica. Ne bi ga "iznenadilo", kaže Patzelt, "da AfD postane pristupačniji".

Ali loptica je ipak sada u polju AfD-a. Stranka mora skloniti svoje „desničarsko-demagoške govornike" i jasno poštivati Ustav. Pored toga, ona mora prekinuti svoju retoriku po kojoj je „sustav problem" i mora „odustati od bliske igre s desničarskim radikalizmom", smatra sociolog Lengfeld.

Tek nakon što se to dogodilo u Austriji, tada je nastao savez s FPÖ-om. Lengsfeld trenutno ne vidi znakove da je AfD spremna prilagoditi se potencijalnim partnerima. Stranka i njeni birači, što pokazuju i analize, su se smatrali protestnom strankom, objašnjava Lengfeld i zaključuje kako će se ova "protestna uloga” održati još nekoliko godina.