Kad je Mariam Adeshoga stigla u Kijev 2019. vidjela je tu svoju budućnost kakva ne bi bila moguća za kompjutersku programerku u njenoj rodnoj Nigeriji. Ova 30-godišnjakinja je dobila studentsku vizu za nastavak magisterija i u glavnom ukrajinskom gradu se odmah osjećala kao kod kuće.

"Kada sam došla tamo, fascinirali su me ljudi, a okruženje je bilo mirno i lijepo", sa smiješkom kaže Adeshoga i dodaje: "Dakle, pomislila sam, u redu, mogla bih započeti novi život."

Mariam Adeshoga je živjela s ukrajinskim studentima, naučila jezik i proučavala kulturu i radila na ostvarenju svojih snova da inspirira druge mlade žene za rad na području programiranja. Njezine privatne fotografije prikazuju blistavu Adeshogu s prijateljima na plaži, u kafiću, kako pozira pred kamerom na ulicama Kijeva.

„Nikada nisam planirala napustiti Ukrajinu", rekla je za DW. "Ukrajina mi se činila tako sigurnom", kaže ona.

No onda je, prema njezinim riječima, "sve nestalo" kada je Rusija pokrenula svoj rat protiv Ukrajine 24. veljače 2022. Kao i njezine ukrajinske kolege, Adeshoga je vrijeme provodila u skloništu. Nakon nekoliko dana izloženosti neprestanom strahu, sigurnost je potražila preko granice u Poljskoj. Zatim je otišla u Nizozemsku, da bi završila u Amsterdamu, bila smještena u hotelu u malenoj sobi namijenjenoj kratkotrajnom smještaju.

Adeshoga je u Nizozemsku stigla 2. ožujka 2022., igrom slučaja na isti dan kada je Europska unija odlučila po prvi put aktivirati svoju Direktivu o privremenoj zaštiti (TPD) iz 2001. kako bi brzo pomogla onima koji bježe od rata u Ukrajini, bez podnošenja zahtjeva za azil. Nizozemska vlada izabrala je najliberalniju primjenu direktive, izražavajući dobrodošlicu svima koji su napustili Ukrajinu bez obzira na njihovu zemlju podrijetla.

Adeshoga i ostali državljani trećih zemalja dobili su isti paket pomoći kao većina građana i stalnih stanovnika Ukrajine, uključujući smještaj, medicinsku skrb, naknadu za život i pristup obrazovanju. Točnije, imali su to do sada.

Počinjanje ispočetka je gotovo

Naime, nizozemska vlada je odlučila da preostalih oko 3.000 izbjeglica koji nisu imali trajnu dozvolu boravka u Ukrajini moraju napustiti Nizozemsku i ukinula im sva prava i beneficije. Rok je 4. rujna. Ova direktiva je trebala stupiti na snagu već 4. ožujka, ali je odgođena na šest mjeseci.

U svojoj odluci Državna služba za imigraciju i naturalizaciju (IND), dio nizozemskog Ministarstva pravosuđa i sigurnosti, priopćila je da je sustav od strane državljana trećih zemalja koji dolaze u Nizozemsku "zloupotrebljavan".

"Za nas je izuzetno važno pružiti zaštitu ljudima koji nisu sigurni u vlastitoj zemlji", rekao je ministar za migracije Eric van der Berg. „Istovremeno, ne želimo preopteretiti lokalne zajednice", dodao je on. Ministarstvo pravosuđa odbilo je više molbi DW-a za intervju ministra van der Berga o ovoj odluci.

Jedna od pogođenih osoba podijelila je pismo koje je dobila od gradonačelnika Haarlema u kojem se od nje traži da napusti svoj smještaj pod pokroviteljstvom države do ponoći 4. rujna.

"Ako ne napustite sklonište na vrijeme, općina će poduzeti korake da vas prisili na odlazak ... [i] smatrati vas odgovornim za nastale troškove", stoji u pismu. "Ako nemate legalni boravak u Nizozemskoj, morate napustiti zemlju i više vam neće biti dopušteno raditi ovdje", također se navodi. U pismu se dalje napominje da, ako osoba ne napusti Nizozemsku dobrovoljno, vlada "može organizirati prisilni odlazak".

Nizozemska vlada ponudila je 5.000 eura pogođenim državljanima trećih zemalja da sami odu, a jedina druga opcija je podnošenje zahtjeva za azil u sustavu koji je vrlo strog. Nakon podnošenja zahtjeva bi morali dokazati da bi njihovi životi bili u opasnosti ako bi bili vraćeni u svoje matične zemlje.

'Recept za kaos'

"Ne bih rekla da je to odgovarajući način rješavanja ovoga", kaže odvjetnica za imigracije Lotte van Diepen iz odvjetničke tvrtke Everaerts u Amsterdamu. „Rekla bih da je to recept za kaos", kaže ona.

Van Diepen zastupa neke državljane trećih zemalja, uključujući Mariam Adeshoga, u tužbama za pravo na ostanak u zemlji. Ona vjeruje da oni ljudi koji su inicijalno obuhvaćeni direktivom i dalje imaju zakonsko pravo na ostanak ako nisu prekršili nizozemski zakon ili druge odredbe u mehanizmu.

Jedan od njenih argumenata je da odluka o ukidanju tih prava mora biti odluka Europskog vijeća, koje čine šefovi država i vlada zemalja EU-a, budući da je ono i aktiviralo Direktivu o privremenoj zaštiti.

"Nije u nadležnosti ministra da odlučuje kada to prestaje. U direktivi postoje odredbe koje propisuju u kojim scenarijima privremena zaštita može prestati, a ti scenariji nisu primjenjivi, barem ne u mojim slučajevima", kaže ona.

"Moji klijenti ili rade ili studiraju. Počeli su graditi život ovdje pod pretpostavkom da im je dopušteno ostati sve dok se primjenjuje Direktiva o privremenoj zaštiti", pojašnjava ova odvjetnica.

Prosvjedi i peticije

Neki od pogođenih osnovali su skupinu pod nazivom Derdelanders ("državljani trećih zemalja" na nizozemskom – op. aut.) te organizirali prosvjede i pokrenuli internetsku peticiju, a apeliraju i na vladu da preispita svoju odluku. "Kriteriji za zaštitu trebaju se temeljiti na humanosti, a ne tehničkim detaljima nečije papirologije, putovnice ili prošlosti", piše u otvorenom pismu.

Nizozemski sudovi trenutačno razmatraju je li vlada imala pravo donijeti ovu odluku, ali konačna presuda neće biti donesena prije krajnjeg roka 4. rujna.

Mariam Adeshoga kaže da još ne zna što će tada učiniti. Kaže da samo pokušava ostati usredotočena na san koji jednog dana može ostvariti, nadahnjujući više žena da postanu kompjuterske programerke bez obzira na to u kojoj zemlji na kraju završile.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu