Proteklih je dana izraelska vojskaveć izvela više zračnih napada na položaje Hezbolaha u Bejrutu i na jugu Libanona, a sad je i njeno pješaštvo prodrlo na libanonski teritorij. Time je reagirala na napade šiitske milicije. Ta je organizacija, nakon napada na Iran već u noći na ponedjeljak raketama i dronovima gađala ciljeve na sjeveru Izraela.

Vojna eskalacija je tako postala dijelom većeg regionalnog sukoba. Iz perspektive izraelskog vodstva, ne radi se samo o izravnoj reakciji na napade milicije. Izrael zapravo slijedi više strateških ciljeva: od slabljenja Hezbolaha i stabiliziranja sjeverne granice do ograničavanja iranskog utjecaja u regiji.

Ozbiljna vojna prijetnja

Izrael smatra Hezbolah jednom od najvećih vojnih prijetnji zemlji. Šiitska organizacija raspolaže opsežnim raketnim arsenalom i relativno dobro organiziranom vojnom strukturom. Prema procjeni izraelskih sigurnosnih krugova, njezino oružje može dosegnuti gotovo svaki dio Izraela.

Načelnik Glavnog stožera izraelskih obrambenih snaga Ejal Zamir izjavio je, prema pisanju lista Haaretz, kako Izrael „neće okončati rat sve dok ne bude uklonjena prijetnja Hezbolaha." Cilj je dugoročno oslabiti ili uništiti vojne sposobnosti milicije koja je saveznik Irana u Libanonu.

Stručnjak za Izrael Peter Lintl iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP) u tome vidi promjenu pristupa. „To je nova vojna strategija Izraela koja se razvila nakon 7. listopada", kaže on. Izrael više ne želi samo obuzdavati protivnike, nego ih želi dovesti u položaj u kojem više ne mogu predstavljati prijetnju.

Lintl upozorava i na granice takvog pristupa: „Hezbolah je duboko ukorijenjen u libanonskom društvu i čvrst je dio njegove strukture.“ Potpuno uklanjanje milicije nije realno, kaže on. Mnogo je vjerojatnije da će Izrael pokušati uspostaviti tampon-zonu na jugu i preuzeti položaje Hezbolaha.

Povratak života na sjever Izraela

Izrael želi trajno osigurati stabilnost na sjeveru zemlje. Od napada Hamasa u listopadu 2023. i sukoba s Hezbolahom, evakuirana su brojna mjesta na sjeveru Izraela prema Libanonu i Siriji. Deseci tisuća ljudi morali su napustiti svoje domove. Prema Times of Israel, izraelska je vlada među ciljeve svojih operacija postavila i „siguran povratak stanovnika sjevera u njihove domove“.

Lintl smatra da politika ostaje u drugom planu, a naglasak je uglavnom na nanošenju vojnog udara protivnicima. „Ne može se bombama izbrisati politička ideologija“, kaže on. Vojnim pritiskom se može vremenski odgoditi, ali ne rješava temeljni politički problem.

Slabljenje iranskih poslušnika

Izrael smatra Hezbolah dijelom šire mreže skupina pod iranskim vodstvom – od proiranskih milicija u Iraku i Siriji do Hutija u Jemenu. Prema riječima Ejala Zamira kojeg prenosi Jerusalem Post, Izrael želi ukloniti prijetnju „šiitske osovine“. U izraelskim analizama tvrdi se da Teheran svoj utjecaj širi preko takvih posrednika i često preko njih posredno djeluje protiv Izraela.

Lintl razumije taj pristup: „Svaka država ima legitimno pravo štititi svoje stanovnike." Izrael je nakon napada Hezbolaha iskoristio priliku za vojno djelovanje protiv milicije. No upozorava i na posljedice: „Pokušaj stvaranja tampon-zone znači i evakuaciju desetaka tisuća ljudi iz južnog Libanona.“

Opasnost rata sa svih strana

Izrael želi spriječiti i širu eskalaciju u kojoj bi više, njoj neprijateljskih skupina istodobno napadalo zemlju. Premijer Benjamin Netanjahu već je prošle godine izjavio da se Izrael nalazi u ratu na više bojišta s Iranom i njegovim saveznicima.

Izrael se ne suočava samo s Hezbolahom, nego i s Hamasom u Pojasu Gaze te s drugim proiranskim skupinama u regiji. Sigurnosne analize procjenjuju da bi se ti akteri u kriznom trenutku mogli koordinirano uključiti u sukob. Takav bi napad – raketama, dronovima ili drugim oružjem – snažno opteretio izraelsku obranu. Procjenjuje se da Hezbolah sam raspolaže s do 150.000 raketa.

Izrael stoga pokušava oslabiti pojedine aktere iranske mreže prije nego što dođe do takve eskalacije.