Umotan u karton i plastiku, sakriven u više od 200 tamnih sportskih taški. Tu su pripadnici pogranične policije u srpnju u Hamburgu pronašli sakrivene 4,5 tone kokaina. Teretni brod na putu ka Antwerpenu je zapravo trebao transportirati soju. No to nije bio jedini ovogodišnji veliki policijski plijen kada je riječ o drogama. Ukupno je policija tokom 2019. do sada zaplijenila više od 10 tona kokaina, šest puta više nego još prije pet godina.   

"(Kokain u Njemačkoj) zaista predstavlja problem. Iza njega stoji veoma dobro organiziran kriminal. Sada je navodno čitavo europsko tržište preplavljeno. To me vrlo zabrinjava", rekla je povjerenica njemačke vlade za pitanja narkotika Daniela Ludwig (CSU) na ovogodišnjem godišnjem sastanku na kojem se razgovara o konzumaciji droge u Njemačkoj. Jednodnevna konferencija je održana u Berlinu pod sloganom "Ovisnost u fokusu - anagžiranje lokalnih zajednica na licu mjesta!". Cilj je time odati priznanje radu u općinama, na najnižem političkom nivou. Pri tome nije riječ samo o odnosu prema ilegalnim drogama kao što je kokain.

Duhan, alkohol, kanabis

Prema navodima savezne vlade u Njemačkoj više od osam milijuna ljudi pati od neke vrste ovisnosti. To znači da je svaki deseti stanovnik ovisan o najmanje jednoj legalnoj ili ilegalnoj drogi. Četiri milijuna ljudi je ovisno o cigaretama, 1,6 milijun o alkoholu, 300 000 je ovisno o kanabisu, a prema procjenama oko 166 000 stanovnika Njemačke je ovisno o opoidima poput heroina i kokaina.

Za otprilike pola svih ovisnika konzumiranje neke od droga postaje tako veliki problem da skrenu sa svog životnog puta, gube posao ili čak završavaju na ulici. Time su uglavnom pogođeni alkoholičari koji čine dvije trećine svih rehabilitacijskih pacijenata.

"Bez obzira ide li se na neki izlet s kolegama iz firme, na vjenčanje ili na sahranu. Uvijek se pije", kaže Elke Schulze.Ona dolazi iz Uelzena u saveznoj zemlji Donja Saska gdje radi kao socijalna radnica. U svojoj općini ona je kontakt-osoba nadležna za pitanja ovisnosti. Schulze kaže da u njenom gradiću glavnu ulogu igra prije svega alkohol, a ne teške droge. "I čak ni tu se bavimo samo teškim ovisnicima, već i s onima koji redovnom konzumacijom alkohola ugrožavaju svoje zdravlje, ali misle da problem s alkoholom uopće nemaju!"

Prema navodima savezne vlade time je pogođeno oko devet do deset milijuna Nijemaca. Doduše konzumiranje alkohola se posljednjih godina u Njemačkoj lagano smanjuje, no u usporedbi s međunarodnim prosjekom Nijemci piju još uvijek natprosječno puno.

Razlike između grada i sela

Dok u ruralnim dijelovima ljudi posežu prije svega za alkoholom, u gradovima su raširene teške droge, poput kokaina. Jedna studija, temeljena na analizi otpadnih voda u velikim europskim gradovima, pokazuje u njemačkim gradovima konzumiranje teških droga prije svega u Berlinu, Münchenu, Hamburgu i Dortmundu.

Mario P., zaposlen u jednom centru za ovisnost u Hamburgu, sve češće ima posla s ljudima koji nisu ovisni samo o jednoj drogi, već o više njih istovremeno. To  njegov posao čini još težim no inače. On smatra da je moguće rješenje i u legalizaciji droga. "Ionako smo odavno izgubili borbu protiv droge", kaže on. Legalnom prodajom bi, kako kaže, u najmanju ruku bili provjereni sastojci, bio bi smanjen rizik od zaraznih bolesti i bile bi ukinute kriminalne klanovske strukture koje se bave ilegalnom prodajom droge.

Pomoć legalizacijom?

Za sada u njemačkom parlamentu Bundestagu ne postoji većina za legalizaciju narkotika. No Zeleni i Lijeva stranka su se i službeno priključili kampanji "Legalize-It" čiji je cilj legalizacija prodaje kanabisa za osobe starije od 18 godina. I ministar zdravstva Jens Spahn se zalažr za javnu raspravu bez ideoloških ograničenja.

Postoje međutim i drugačija mišljenja. Povjerenica vlade Ludwig smatra da bi legalizacija odaslala pogrešan signal stanovništvu. "Posebice među mladima već sada imamo problem da je kanabis veoma podcijenjen, a (njegova) konzumacija može dovesti do teških psihoza", kaže ona. Njen je cilj prevencijom postići to da opasnost od droge bude shvaćena ozbiljno.

Skrb je dobra, ali nedostaje prevencija

Da bi se napravila prava promjena kada je riječ o prevenciji lokalnim zajednicama ipak često nedostaju nužni resursi. Već sada su brojni zaposlenici u centrima za ovisnike veoma opterećeni kada je riječ o savjetovanju i liječenju ovisnika. Zbog toga za prevenciju često ne ostaje vremena. No vladina povjerenica za borbu protiv droge ipak ne najavljuje izdvajanje više novca za prevenciju. Ona smatra da je dovoljno postaviti drugačije prioritete u radu lokalnih zajednica u vezi s ovom problematikom.  

Elke Schulze šansu vidi i u poboljšanom umrežavanju uz pomoć digitalizacije, primjerice između centara za borbu protiv droge i policije, ureda za socijalnu skrb mladih i socijalnih službi. Ministar zdravstva Jens Spahn je zbog toga najavio moguće ublažavanju odredbi o zaštiti osobnih podataka u ovim slučajevima. Schulze se uz to zalaže i za jedan drugi aspekt problematike ovisnosti: "Ovisnici i potencijalni ovisnici konačno moraju prestati biti stigmatizirani", kaže ona. Jer prešućivanje, o tome se slaži svi poznavaoci problema, nije rješenje.