Unatoč mjerama koje su poduzele američke vlasti, zabrinutost na financijskim tržištima ostaje i nakon propasti dvije američke banke. Nakon neuspjele dokapitalizacije, u petak je banka iz Silicijske doline Silicon Valley Bank (SVB) zatvorena i stavljena pod kontrolu države. Američka nadzorna uprava zatim je zatvorila i Signature Bank iz New Yorka, nakon što su klijenti masovno iz nje počeli povlačiti svoj novac.

U oba slučaja novac štediša je osiguran, navodi se u zajedničkoj izjavi američke ministrice financija Janett Yellen, predsjednika Američke središnje banke Jeromea Powella i Agencije za osiguranje depozita (FDIC).

Ipak, neizvjesnost se nastavlja, pa i među ulagačima u Njemačkoj. Nakon značajnih gubitaka u petak, početkom tjedna se nastavio pad na Frankfurtskoj burzi. „Investitori su zabrinuti da bi se zbog rasta kamatnih stopa i druge banke mogle naći u istoj situaciji", kaže Christian Henke iz instituta IG Markets.

Tko je još potencijalni kandidat?

Moritz Schularick, profesor ekonomije na Sveučilištu u Bonnu, smatra da je „odlučna akcija“ smanjila rizik od daljeg propadanja banaka: „Ministarstvo financija SAD-a i Američka središnja banka su tokom vikenda poduzeli korake koji bi trebali smiriti štediše te dvije banke."

Istovremeno, kako za DW ukazuje Schularick, svijet bi trebao obratiti pažnju na postojeće probleme globalnog financijskog sektora. „Te stvari je naravno teško predvidjeti, a istina je da problemi zbog kojih su propali Silicon Valley Bank i Signature Bank nisu ograničeni samo na njih. Dakle, pitanje je tko je još potencijalni kandidat?"

Pozadina je ta da je naročito Silicon Valley Bank osjećala pritisak da proda obveznice. Po svemu sudeći, neke startup-tvrtke željele su povući novac iz te banke, zbog čeka je ona morala likvidirati svoje obveznice.

Problem je što je sa zaokretom u politici kamatnih stopa središnje banke porasla dobit, ali su pale cijene obveznica. Ako se obveznice prodaju, pad tečajeva dovodi do gubitaka za banku. Zato je banka pokušala izvršiti hitnu dokapitalizaciju, ali u tome nije uspjela.

Strah od juriša na šaltere

Kako bi spriječile mogući domino-efekt, američke vlasti odlučno su intervenirale i, prije svega, naglasile da su depoziti klijenata sigurni.

Noćna mora bankarskih i financijskih supervizora je takozvani juriš na bankarske šaltere. Klijenti tada masovno odlaze u banke kako bi svoju ušteđevinu sklonili na sigurno. Ako to istovremeno radi veliki broj klijenata, banke su preopterećene, jer nemaju dovoljno kapitala da bi zadovoljile sva potraživanja. Banke bi, takoreći, presušile, a međusobno povjerenje bi nestalo. Posljedice toga mogle su se vidjeti za vrijeme vjetske financijske krize 2008. godine, kada je financijska branša bila suočena sa „slomom“.

Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW), međutim, ne očekuje novu globalnu financijsku krizu nakon zatvaranja dvije američke banke. „Poslovni model SVB-a kao financijera startupova bio je vrlo specifičan. Zato ne očekujem širenje u smjeru financijske krize", kaže Friedrich Heinemann, šef istraživačkog odjela ZEW-a za korporativno oporezivanje i javne financije.

„Bez utjecaja na njemački financijski sustav"

Iz Udruženja njemačkih banaka poručuju da su njemačke banke „robusne, stabilne i otporne“. Od bankarske i financijske krize 2008. godine, njemačke financijske ustanove masovno su povećale svoj kapital. „Kolaps te banke nema utjecaja na njemački bankarski sustav", kaže jedan od glasnogovornika tog udruženja.

Za razliku od bankarskih supervizora Europske središnje banke (ESB), koji prvobitno nisu planirali hitan sastanak, tim Njemačke središnje banke (Deutsche Bundesbank) za upravljanje krizom sastao se u ponedjeljak kako bi razmotrio moguće učinke na njemački financijski sektor.

Njemačko financijsko nadzorno tijelo BaFin uvelo je moratorij za njemačku filijalu Silicon Valley Banka, odnosno zabranu prodaje i plaćanja. BaFin u svom priopćenju naglašava da ta banka „nije sustavno relevantna" i da stoga „ne predstavlja prijetnju za financijsku stabilnost".

Prema posljednjim godišnjim financijskim izvještajima, kako je navedeno, ukupna imovina te banke iznosila je skoro 790 milijuna eura. Usporedbe radi, kapital njemačkog Deutsche Banka 2022. godine je iznosio 1,3 bilijuna eura.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu