Rat je bio njena tema: od početka ruske invazije na Ukrajinu novinarka Viktorija Roščina više puta je samu sebe dovodila u opasnost kako bi izvještavala o ljudima na okupiranim teritorijima u njenoj domovini. Sada je svoju hrabrost platila životom: 27-godišnjakinja je umrla nakon 15 mjeseci provedenih u ruskom zarobljeništvu - tijekom prebacivanja iz zatvora u južnom ruskom gradu Taganrogu u Moskvu. A bila je nadomak slobode: Roščina je uskoro trebala biti dio razmjene zarobljenika.

Vijest o njenoj smrti u Ukrajini je 10. listopada objavio šef Ukrajinskog koordinacijskog štaba za pitanja razmjene zarobljenika Petro Jazenko. Okolnosti pod kojima je umrla i dalje su nejasne. Jazenko je izvijestio da je s Ruskom Federacijom već bila dogovorena razmjena. „Prema posljednjim informacijama, ona je odvedena u istražni zatvor Lefortovo (kod Moskve) kako bi se pripremila za povratak kući. Uskoro je trebala biti kod kuće”, rekao je on.

Obitelj preminule novinarke je prije toga dobila pismo od ruskog Ministarstva obrane u kojem se navodi da je Roščina, koja bi 6. listopada napunila 28 godina, umrla 19. rujna.

Zarobljeni u "paklu na zemlji"

To nije bio njen prvi boravak u zarobljeništvu: nju je u ožujku 2022. uhitila i zatvorila ruska služba sigurnosti u ukrajinskom lučkom gradu Berdjansku. Bila je optužena za špijunažu. Deset dana kasnije je puštena u zamjenu za ruske vojnike i vratila se u Zaporožje.

U kolovozu 2023. je nestala za vrijeme putovanja na okupirani teritorij u Ukrajini. Njena obitelj je izgubila kontakt s njom 3. kolovoza, a Roščina se kao nestala vodila skoro godinu dana. Tek u svibnju 2024. Rusija je službeno potvrdila njeno uhićenje i boravak u Ruskoj Federaciji. Do tada se ništa nije znalo o njenoj sudbini.

Istražni zatvor u Taganrogu, u kojem je novinarka posljednje vrijeme boravila, je brutalno mjesto, objašnjava Tetjana Katričenko iz Medijske inicijative za ljudska prava. "Ono je opisano kao pakao na zemlji. U Taganrogu su, na primjer, držani zarobljeni branitelji željezare Azovstal u Mariupolju. Oni koji su oslobođeni izvještavali su o užasnim mučenjima", objavila je Katričenko na Facebooku. Roščina je, po njenim riječima, držana u samici u Taganrogu najmanje od svibnja do rujna ove godine.

"Nije odstupala od svojih uvjerenja"

Među kolegama je njena smrt izazvala zaprepaštenje i veliko suosjećanje. Prema Tetjani Kosak, glavnoj urednici internetskog portala Graty, Viktorija Roščina je bila "hrabra" i "nije odstupala od svojih uvjerenja". Bila je talentirana novinarka pred kojom je bila velika profesionalna budućnost, rekla je Kosak i dodala: "Ali za vrijeme rata je potpuno izgubila kontrolu, zbog čega je i prvi put zarobljena.”

"Vika je bila jedna od najkompliciranijih novinarki s kojima sam ikada radila. Nekada je bila nepodnošljiva. Svaku korekciju je shvaćala osobno. Ali, bez obzira što se događalo, Vika je kao novinarka ostala vjerna sebi. Nisi ju mogao zaustaviti kada odluči nešto poduzeti. Rusija ju je ubila, bez obzira šta oni tamo sada kažu", piše Jevgen Buderatski, zamjenik glavnog urednika online novina Ukrajinska pravda.

Bez znakova života tijekom 15 mjeseci zatvora

"Duboko smo šokirani smrću Viktorije Roščine i tugujemo s njenom rodbinom", ističe Anja Osterhaus iz Reportera bez granica. "Tijekom svih 15 mjeseci koliko je novinarka provela u zatvoru ruske vlasti se nisu očitovale o razlozima i optužbama. Unatoč ponovljenim pokušajima Reportera bez granica i njene rodbine, nije bilo znakova života", kaže Osterhaus. Ovoj organizaciji je poznato 19 slučajeva ukrajinskih novinara koji se nalaze u ruskim zatvorima.

Oksana Romanjuk, šefica Ukrajinskog instituta za masovne informacije, govori pak o 30 ukrajinskih novinara u ruskom zarobljeništvu. "Gdje je zapelo s razmjenom, međunarodna zajednice?", pita ona u objavi na Facebooku.

Roščina je bila na samom početku svoje karijere. Novinarstvom se bavila tek šest godina. Radila je, među ostalim, za Ukrajinsku pravdu i novinske portale Novosti Donbasa i Censor.net. Također je surađivala i s Radijem Slobodna Europa i Hromadske. Slovila je kao kritički nastrojena i odlučna novinarka. Godine 2022. Međunarodna ženska medijska zaklada (Women's Media Foundation) joj je za njeno izvještavanje o ruskoj invaziji na Ukrajinu od 2022. godine dodijelila "Nagradu za hrabrost u novinarstvu" (Courage in Journalism Award).

Minuta šutnje u Parlamentu

I u ukrajinskoj politici vlada zgroženost zbog smrti Viktorije Roščine. Ukrajinski parlament je svoju sjednicu 11. listopada počeo minutom šutnje, a predsjednik Volodimir Zelenski govorio je o "teškom udarcu". U objavi na Telegramu on se prisjetio i mnogih drugih novinara, javnih osoba i ljudi koji su još uvijek u ruskom zarobljeništvu. Zelenski je istakao da je njihov povratak bio glavna tema razgovora na susretu s papom Franjom.

Ukrajinski državni odvjetnik pokrenuo je kazneni postupak zbog ubojstva Roščine, a Europska unija zahtijeva hitnu i neovisnu istragu o tom slučaju. "EU je zgrožen izvještajima o smrti ukrajinske novinarke Viktorije Roščine tijekom njenog nezakonitog samovoljnog zatvaranja u Rusiji", rekao je glasnogovornik za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano. EU je, kako je još istakao, duboko zabrinut zbog šikaniranja, zastrašivanja i nasilja Rusije nad novinarima i medijskim profesionalcima koji izvještavaju o događajima u ratnoj zoni i na frontu.

"Najoštrije osuđujemo ubojstva, fizičke napade, proizvoljna uhićenja, online i offline zastrašivanje, uznemiravanje i nadzor kojima su novinari ponekad izloženi u obavljanju svoje profesije”, rekao je još Stano i poručio kako se ne smije dozvoliti da nekažnjeno prođu kršenja ljudskih prava i maltretiranje novinara.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika