Sven Kurenbach se još uvijek sjeća svakog detalja. Dan kada su slike srušenih tornjeva Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku prikazivane po TV-ekranima širom svijeta i spontano održane minute šutnje u berlinskoj policiji. Kada su 11. rujna 2001. islamistički teroristi pretvorili putničke zrakoplove u oružje, ubivši gotovo 3.000 ljudi, Kurenbach je bio šef inspekcije pri specijalnim snagama berlinske policije. Danas je vodeći njemački istražitelj kada su u pitanju džihadisti.

Islamistički teror početkom ovog tisućljeća nije bio udomaćen termin u njemačkim snagama sigurnosti, rekao je Kurenbach osvrnuvši se na jednom skupu Medijske službe za integraciju (Mediendienst Integration) u Berlinu na ta vremena. Time se bavilo svega desetak službenika državne sigurnosti. Kurenbach je od 2019. na čelu novoosnovanog odjela "Islamski motivirani terorizam/ekstremizam" koji djeluje u okviru savezne kriminalističke policije BKA. Oko 500 detektiva, znanstvenika, prevoditelja i analitičara vode istrage protiv islamista, nadziru osobe koje predstavljaju prijetnju i pokušavaju spriječiti napade.

Teroristički emirat Afganistan?

Kurenbach je zabrinut zato što se dva desetljeća nakon napada 11. rujna 2001. talibanska zastava ponovo vijori nad Kabulom i velikim dijelovima Afganistana. "Bojim se da će talibani tolerirati veliki broj terorističkih organizacija na njihovom teritoriju i da će opet aktivirati kampove za obuku terorista ", kaže on za DW. "Oni su oduvijek postojali, posebno u pograničnom području između Afganistana i Pakistana." Kurenbach ukazuje i na organizacije koje su nestale s naslovnih stranica a koje u samom nazivu imaju njemačku referencu, poput Njemačkih talibanskih mudžahedina. "Oni su već ranije snimali propagandne video zapise na područjima Afganistana gdje su talibani imali kakvu takvu kontrolu."

Kerstin Eppert je primijetila da razne grupe u Njemačkoj propagandistički procjenjuju razvoj situacije u Afganistanu. Ulazak talibana u Kabul, prema riječima ove stručnjakinje za islamizam iz Bielefelda, "poklon je pokretu u Njemačkoj". Nakon pada IS-a u Siriji islamisti sada ponovo govore o "pobjedi islama".

Preko 1.000 "osoba koje predstavljaju prijetnju"

Prema navodima BKA 554 osobe predstavljaju prijetnju od islamističkog terorizma. 90 njih je u pritvoru, a 136 ih živi izvan Europe - na primjer u pobunjeničkom uporištu Idlibu na sjeveru Sirije. Pomalo nejasan izraz "opasan" odnosi se i na ljude koji bi mogli počiniti "politički motivirane zločine od velikog značaja".

Pored njih postoji još 527 "relevantnih osoba", koje djeluju u okruženju potencijalnih terorista i za koje vlasti vjeruju da će pružiti logističku ili drugu podršku u terorističkim napadima. To isto tako znači da se broj osoba koje predstavljaju islamističku prijetnju u Njemačkoj smanjio za otprilike četvrtinu u odnosu na prosinac 2019. U to je vrijeme savezna vlada na upit Kluba zastupnika liberala (FDP) navela da postoji 679 osoba koje predstavljaju potencijalnu islamističku prijetnju.

Stručnjak za islam Michael Kiefer potvrđuje da su militantne snage nakon neuspjeha IS-a u Siriji potisnute i zamijenjene klasičnim islamističkim mrežama. Ali Kiefer također naglašava da će nas ova tema i dalje zaokupljati.

To pokazuje i pogled na izvještaje Službe za zaštitu ustavnog poretka. Prije 20 godina tema islamizma se obrađivala u okviru "Ugrožavanja sigurnosti i ekstremističkog djelovanja stranaca". Najnoviji izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka ima posebno poglavlje "Islamizam/ islamistički terorizam" i napisan je na gotovo 70 stranica.

"Rat protiv terorizma"

Rast islamističkih struja širom svijeta, a također i u Njemačkoj, ima veze s načinom na koji je vođen "rat protiv terorizma" koji je prije dva desetljeća proglasio tadašnji predsjednik SAD-a George W. Bush. Napad na Irak, koji nije bio u skladu s međunarodnim pravom, ponovno uvođenje mučenja pod eufemističkim nazivom "pooštrene tehnike saslušavanja", višedesetljetno zatvaranje ljudi bez ikakve sudske presude, na primjer u američkoj bazi u Guantanamu, masovne intervencije privatnih sigurnosnih kompanija i Bushova retorika "križarskog rata" – sve je to odigralo veliku ulogu u islamističkoj propagandi. "Ljudi su to rado prihvatili i na tome razvili svoje narative o žrtvama", objašnjava Michael Kiefer. Na taj način se teror mogao veličati kao obrambeni rat.

S tim se u potpunosti slaže politolog Julian Junk iz Hesenske zaklade za mir i istraživanje sukoba PRIF: "Možemo reći da su nezakonite metode u 'ratu protiv terorizma' imale mobilizacijski učinak na selefijske i džihadističke skupine", rekao je Junk za DW. "Takva iskustva nepravde itekako mogu doprinijeti procesima radikalizacije – koji su rijetko kad monokauzalni već su uglavnom rezultat spleta okolnosti."

Internet, propaganda, prevencija

Junk ukazuje i na druge faktore koji su odigrali ulogu u posljednjih 20 godina, na primjer tehnološke promjene. "Danas imamo bespilotne letjelice, algoritme na internetu, mogućnost brzog transnacionalnog organiziranja u šifriranom obliku ili razmjene ideja. Sve ovo doprinosi osjećaju da postoji veća mobilizacija ali i strah od terorizma." U isto vrijeme, ove nove tehnologije su, po riječima Junka, otvorile prostor za preventivno ili policijsko suzbijanje terorizma.

Ako govorimo o prevenciji, potrebno je znati da je više od 1.000 Nijemaca nakon 2014. godine emigriralo na područje terorističkog kalifata u Siriji i Iraku kako bi se pridružili takozvanoj Islamskoj državi. „Emigracijski val iznenadio je njemačke vlasti", kaže stručnjak za islamizam Kiefer. Tada su pokrajinske i državna vlada uložile mnogo novca u programe prevencije. Kiefer spominje iznos od preko 100 milijuna eura godišnje. Ti programi su posebno usmjereni protiv selefizma. Ovo posebno konzervativno tumačenje islama često daje ideološku osnovu militantnim džihadistima.