Na popisu stanovništva 2000. godine, čak 87 posto hrvatskih građana izjasnilo se kao katolički vjernici. Popisom stanovništva, što je počelo jučer (1.04.), utvrdit će se precizno ima li taj podatak i dalje uporište. Neki drugi podaci, naime, pokazuju kako se u Hrvatskoj broj katolika smanjio za šest posto. Za pojedine analitičare taj je podatak dokaz nadolazeće sekularizacije društva kakav je prisutan i u dijelu europskih država, napose onih na sjeveru kontinenta. No, Goran Črpić iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve smatra da su takva predviđanja ipak pretjerana. S njim je suglasan i profesor Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Tvrde da su u svojim istraživanjima takve rezultate predvidjeli još 1998. godine te da se na njima vidjelo kako od 10 do 15 posto populacije ulazi u kategoriju „normalni katolici“. Riječ je o ljudima koji se nominalno deklariraju katolicima, ali ni jednim drugim pokazateljima ne ulaze u kategoriju vjernika.

Mladi protiv pobačaja i nevjere

Među mlađima generacijama sve je više onih koji odbacuju pobačaj, restriktivniji su u području spolnog morala te konzervativniji po pitanju bračne nevjere i razvoda. To je pokazalo najnovije istraživanje o stavovima mladih hrvatskih građana. Oko 40 posto mladih spremno je posvetiti se karitativnim i ostalim religijski motiviranim djelatnostima. Ipak nepristrani analitičari unutar crkvenih redova trezveno primjećuju neke značajke zbog kojih je Crkva sve manje samodovoljan autoritet za mnoge mlade katolike i zbog kojih su oni sve manje uvjereni da su crkvena pravila ujedno i Božja pravila, a crkvene strukture nužne za njihovo življenje kršćanske duhovnosti. Osim toga, postoji niz pitanja s različitih društvenih i bioetičkih područja na kojima se crkveno učenje ne pokazuje odgovarajućim zahtjevima vremena. Tu se najčešće spominje odnos prema ljudskoj spolnosti i varijantama spolnog života poput homoseksualnosti, odnos prema predbračnom životu mladih i kontroli rađanja, odnos prema ulozi žene u Crkvi, itd. Ankete, uz to, pokazuju da je mladim katolicima visoko na listi prioriteta socijalna pravda za koju se crkvena hijerarhija rječito zalaže u svojim proglasima, ali nerijetko „zaostaje za visokoproklamiranim idealima u svakodnevnom životu i svojim djelima“. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj sve glasniji ateisti i agnostici, koji su uoči početka popisa stanovništva, pozivali građane da se izjasne onako kakao se osjećaju.

Ateisti i agnostici

Popis stanovništva dat će odgovor i koliko je ateista i agnostika u hrvatskom društvu, odnosno barem onih koji se ne libe tako izjasniti. Inače, najveća katolička zajednica nalazi se na američkim kontinentima gdje živi 13,6 posto svjetskog stanovništva i 49,4 posto ukupnog broja katolika. U Europi, po podacima Vatikana, živi 10 posto svjetskog stanovništva i 24 posto svjetskih katolika. U Aziji, najmnogoljudnijem kontinentu, udio katolika u njihovu ukupnu broju ostao je gotovo nepromijenjen povećavši se 2010. godine s 10,6 na 10,7 posto. Afrika u ukupnom broju katolika sudjeluje s 15,2 posto, a Oceanija s 0,8 posto.

Neinformirani kršćani

Prema istraživanju američkog instituta za ispitivanje javnog mnijenja Pew, ateisti i agnostici znaju više o religiji od bilo koje vjerske skupine. Slijede ih židovi i mormoni, dok su svi kršćani, i protestanti i katolici, na začelju. Osim iznenađujućeg ukupnog poretka, ispitivanje je pokazalo zapanjujući nedostatak osnovnih znanja kod praktičnih vjernika. Američki ateisti i agnostici uglavnom su ljudi koji su odrasli u vjerskoj tradiciji i svjesno od nje odustali, često nakon mnogo promišljanja i istraživanja, utvrdio je pomoćnik direktor za istraživanja Pew foruma Alan Cooperman. U Hrvatskoj, kao i ostalim bivšim socijalističkim zemljama, nevjerovanje se pripisuje utjecaju proklamiranog ateizma i socijalističkog režima u kojemu nije bilo mjesta za Boga.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević