"Pojam selefizma označava prve generacije u povijesti islama i muslimanskog mišljenja i taj se pojam odnosi na prve dvije ili tri generacije muslimana neposredno nakon vremena poslanika (Muhameda)" kaže u intervjuu za Deutsche Welle prof. dr. Rešid Hafizović, redoviti profesor Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu. On smatra da većina onih koji sebe danas u Bosni i Hercegovini smatraju sljedbenicima selefija pokazuju militantnost te da između selefija i vehabija nema značajnije razlike.

Deutsche Welle: Dr. Hafizoviću, kako se selefijski pokret manifestira u BiH?

Rešid Hafizović: "Kako živimo u vrijeme u kome se sve zloupotrebljava, pa i najranija tradicija i oni segmenti koji su u njoj najsvetiji, svjedoci smo jedne pojave u BiH koja se pokušava definirati kao neka vrsta selefističkog pokreta koji više nema toliko predznak religijskog nego ideološkog. Dakle, to je jedan pokret koji čak pokazuje neke svoje izrazito militantne navike, pokret što se skriva iza jednog naslova koji se odnosi na prve dvije ili tri uzorite generacije muslimana. Skrivajući se pod tim naslovom oni zapravo pokušavaju promicati neke potpuno druge sadržaje i metode borbe koji nemaju ničega zajedničkog s islamom i prvim generacijama muslimana. O tome se u Bosni tek počinje govoriti, no još nemamo potpunu definiciju niti imamo puni sadržajni opseg te pojave koja ovdje iz dana u dan poprima sve jasnije oblike. Vjerojatno ćemo morati čekati još neko vrijeme da točno vidimo tko su zapravo pripadnici tog pokreta i što je njihov glavni cilj, što je svrha njihovog djelovanja i što je strategija, ako ju uopće imaju, koju oni žele provesti, da li u Bosni ili na prostoru šireg okruženja, to ćemo vidjeti."

Nema značajnih razlika između selefija i vehabija

Deutsche Welle: U čemu je razlika između selefijskog i vehabijskog pokreta i tko su oni koji u BiH pripadaju ovim skupinama?

Rešid Hafizović: "Mislim da, koliko god se možda i leksički i semantički tu pokušava povući razlika između selefizma i vehabizma, s obzirom na praksu koju i jedni i drugi očituju, tu nema neke bitne razlike. Gotovo bih rekao da je ovdje samo formalna razlika u terminima. Suštinski, mislim da se radi o potpuno istovjetnoj populaciji, a na osnovu onoga što smo do sada o vehabizmu i njegovim baštinicima znali, uglavnom su to ili ljudi iz ruralnih sredina ili ljudi koji su u svom životnom razvoju uvijek ostali negdje na raskršću, na pola puta. Kratko rečeno, uglavnom su to ljudi koji nemaju neko posebno ni duhovno ni svjetovno obrazovanje. Mislim da će vrijeme pokazati kako je vjerojatno riječ o toj populaciji."

Deutsche Welle: Kakav je odnos Islamske zajednice prema ovim pojavama?

Rešid Hafizović: "Mislim da tu, na žalost, nikakav odnos ne postoji jer (Islamska) Zajednica inače u posljednje vrijeme sav svoj rad očituje na način jedne potpuno pasivne prakse. Sve pojave koje se na različite načine pokušavaju dovesti u vezu sa Zajednicom ona nemilosrdno odbija i odbacuje, ali nikad ne pokušava objasniti cijelu stvar. Ako ima neke argumente koji bi trebali biti validni ili bi trebali pobiti argumente drugih ljudi ili medija koji pokušavaju dovesti u vezu Islamsku zajednicu s takvom vrstom ljudi, onda Zajednica obično ustukne i zašuti. Bojim se da i u ovom slučaju Zajednica ne misli da ima ikakve potrebe reagirati na nešto što, evo, izgleda postaje neka vrsta izazova, ne samo za nju nego vjerojatno i za sve druge relevantne institucije u ovoj zemlji. Mislim da Zajednica o tome uopće i ne razmišlja, a kamo li da ima bilo kakav konkretan odnos s tim ljudima iako će ti ljudi u potrazi za dodatnim legitimitetom vjerovatno iskoristiti priliku da kažu kako oni imaju neslužbeni odnos ili vezu, bilo s pojedincima u Zajednici bilo sa samim njenim vrhom. Ali takve stvari vjerojatno ne treba uzeti zdravo za gotovo nego ih treba dobro provjeriti."

Islamska zajednica može spriječiti negativne posljedice

Deutsche Welle: Da li bi se Islamska zajednica trebala konkretnije postaviti prema ovim pojavama?

Rešid Hafizović: "Iz moje prakse mogao bih reći da se Zajednica još uvijek ne namjerava osvrnuti na te pojave, a kamo li da razmišlja o uspostavi neke vrste odnosa kako bi spriječila neke vrlo negativne i nemile posljedice koje bi se mogle pojaviti, a bile bi negativne i za nas pojedince, građane ove zemlje, i za instituciju kakva je Islamska zajednica. U svakom slučaju, bile bi negativne i za te ljude koji, narodski rečeno, 's lučem traže belaja' samo da stvari ne budu kakve bi trebale biti. Vidim iz onoga što mediji javljaju da, kao i militantni vehabizam, imaju namjeru da u duhu vječitih popravljača svijeta osjećaju potrebu da stvari promijene makar stanje stvari bilo i gore nego ranije. To je još uvijek pojava koja tek poprima svoje oblike i trebat će vremena da vidimo koliki je broj njihovih pristaša, kakva je njihova strategija, kakve su metode njihovog rada i što oni uopće žele."

Rešid Hafizović rođen je 1956. godine u Potočarima kod Srebrenice. Postdiplomski studij je završio u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu 1989., a na Filozofskom fakultetu Sarajevskog sveučilišta doktorirao 1993. na temu: "Filozofsko-teološko učenje o Logosu u djelu Muhyiddin Ibn 'Arabija". Redovni je profesor na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu.