Prema službenim podacima, obnova slavnog moskovskog opernog i baletnog kazališta stajala je 500 milijuna eura. Stručnjaci pak govore o barem dvostruko većem iznosu. Činjenica je da je Boljšoj zbog pogrešaka u planiranju i izvedbi te previsokih cijena izvođača radova ponovo otvoren tri godine kasnije nego što je to bilo planirano, a to je, naravno, uzrokovalo i dodatne troškove. Inače, rusko državno odvjetništvo u vezi s obnovom ovog kazališta provodi istragu zbog sumnje u više kaznenih djela.

No, projekt u Moskvi nije usamljeni slučaj. Postavlja se pitanje: jesu li tako veliki troškovi za "hramove umjetnosti", ma kako važni bili, uopće opravdani?

Slučaj Scala

Poznata operna kuća Scala u Milanu sa svojih je 2.000 sjedišta skoro isto tako velika kao i Boljšoj, ali izvana izgleda manje pompozno. Scala je u Drugom svjetskom ratu bila djelomično uništena, ali je odmah po završetku rata potpuno obnovljena. Kako se kasnije ispostavilo: prebrzo. Jer, površno zatvaranje rupa od bombi uništilo je akustiku. Zato se 2000. godine provela sanacija zbog koje je Scala bila zatvorena skoro tri godine. Troškovi: 60,5 milijuna eura. Prava sitnica u odnosu na Moskvu.

La Fenice: skupi Feniks

Daleko više problema prouzročila je operna kuća Teatro la Fenice u Veneciji. Ova poznata kuća, za koju je Verdi svojedobno čak komponirao svoju "Traviatu", stradala je u požaru u siječnju 1996. godine. Inženjer elektrotehnike Enrico Carella podmetnuo je požar u nadi da će tako izbjeći plaćanje ugovorne kazne od 7.500 eura budući da svoj posao nije završio na vrijeme. Cijela Italija zahtijevala je obnovu operne kuće i to "tamo gdje se i nalazila i onako kako je izgledala".

Ponovno otvorenje bilo je predviđeno za kraj 1998. godine. No, onda su uslijedili serija skandala oko javnih natječaja i prepucavanja te obustava gradnje do koje je došlo jer je njemačko-talijanski konzorcij zapao u financijske poteškoće. Osim toga, sama gradnja nije bila tako jednostavna, budući da se u Veneciji svaku dizalicu ili čelične stupove moralo prevoziti uskim kanalima. Obnovljeni Teatro la Fenice svečano je otvoren tek u prosincu 2003. godine. Obnova je koštala oko 90 milijuna eura - dvostruko više od prvotno planiranog iznosa.

Unter den Linden

O obnovi državne operne kuće Unter den Linden, najznačajnije od ukupno tri opere u Berlinu, raspravljalo se godinama. Grad Berlin, koji muku muči s dugovima, na obnovu se konačno odlučio prije pet godina. Od 239 milijuna eura, koliko bi projekt trebao koštati, država preuzima 200 milijuna, a ostatak trebaju prikupiti ljubitelji operne kuće Unter den Linden. Ponovno otvaranje je predviđeno za listopad 2013. godine.

Sve je relativno

U svim ovim primjerima radi se o ogromnim iznosima. No, sve je relativno. S jedne strane, države troše hrpe novca i na druge, daleko besmislenije projekte. S druge strane, novac uložen u kulturu ostvaruje dobit koju je nemoguće materijalno izraziti. Zato i dalje vrijedi ono što je svojedobno izjavio njemački operni intendant Gerd Proboese: "Vratite si novac od vašeg poreza. Idite u kazalište!"

Građani Moskve se i te kako raduju što ponovo imaju pravu opernu i baletnu kuću. Sve planirane predstave su odavno rasprodane, mada je cijena ulaznica između 50 i 200 eura, što je za većinu Rusa i te kako mnogo novca.

Autorica: Anastassia Boutsko/ Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: D. Dragojević