Ako EU želi da mu se približe balkanske zemlje, onda je potrebno stvari bar malo gledati s geopolitičke strane. Jer Bruxellesu nije u interesu da se te zemlje orijentiraju u smjeru Rusije, Turske i Kine. Pristupni pregovori su već u tijeku s Crnom Gorom i Srbijom. Njih bi uskoro trebale slijediti Makedonija i Albanija. Zemlje članice EU-a su istakle da će za godinu dana početi pristupne pregovore s ovim balkanskim zemljama, ali pod uvjetom da one provedu daljnje reforme.

Makedoniji se nakon dugog čekanja sada stvorila prilika jer bi uskoro trebala riješiti dugogodišnji spor s Grčkom oko imena države. Međutim, i Makedonija i Albanija do punopravnog članstva pred sobom imaju dug put i dugogodišnje pregovore. Naime, da bi ispunile europske standarde, Albanija i Makedonija moraju promijeniti još nekoliko stvari.

Osnovna prava i zaštita manjina

Bruxelles je sve u svemu zadovoljan vladavinom prava u Makedoniji. Europska komisija je u nedavno objavljenom izvještaju o napretku navela da su potrebni daljnji napori na potpunoj implementaciji osnovnih prava. Romi nisu dovoljno integrirani i mnogi od njih uglavnom žive u siromaštvu. Osim toga, Europska komisija kritizira Makedoniju zbog stanja u zatvorima i psihijatrijskim ustanovama. Također se u nedovoljnoj mjeri kazneno goni one koji šire govor mržnje u Makedoniji.

U spomenutom izvještaju se navodi da je Albanija ostvarila značajan napredak u zaštiti manjina, ali je još uvijek daleko od cilja. I u Albaniji se moraju poboljšati uvjeti života Roma i balkanskih Egipćana. Njemačka vlada se nada da će pristupnim pregovorima u kojima se u sklopu posebnog poglavlja govori o osnovnim pravima i unutarnjoj politici doći do poboljšanja u obje zemlje.

Prema izvještajima „Reportera bez granica" sloboda medija u obje zemlje ima „primjetne probleme". Na aktualnoj listi zemalja o poštivanju slobode medija u svijetu je Albanija na 75, a Makedonija na 109 mjestu od ukupno 180 zemalja.

Korupcija

Albanija je promijenila Zakon o kaznenom postupku i trenutno je u tijeku formiranje posebnih odjela kao što je odjel u kojem će se nalaziti specijalni istražitelj za korupciju. Bez obzira na to je Albanija na tzv. Korupcijskom indeksu organizacije Transparency International na 91 mjestu. Europska komisija ističe da se visokim državnim službenicima rijetko sudi pa je zbog toga korupcija i dalje rasprostranjena.

Na spomenutom indeksu je na lošijoj poziciji Makedonija koja se nalazi na 107 mjestu. Kada je riječ o ovoj zemlji, Europska komisija ističe „ strukturne i operativne deficite u sposobnosti institucija da se učinkovito bore protiv korupcije". Zakonski preduvjet je Makedonija već ispunila, a započela je prevenciju i praćenje osumnjičenih osoba.

Organizirani kriminal

Europska komisija je kod obje zemlje prepoznala pozitivan razvoj. Međutim, istovremeno naglašava pranje novca i financijski kriminal kao područja na kojima vlade moraju još puno raditi. U Makedoniji je pravna osnova u velikoj mjeri u skladu s europskim standardima. Ipak, potrebna je veća koordinacija između različitih tijela, kao i efektivniji rad. Osim toga, potrebno je povećati broj izrečenih presuda kriminalcima.

U Albaniji se rijetko uništavaju bande, a njihovi članovi rijetko izvode pred lice pravde. Ipak, Europska komisija ističe da je zemlja ostvarila napredak u borbi protiv uzgajivača droge. Suradnja policije na međunarodnoj razini je dobra, smatra EU, i navodi da se mora pojačati suradnja unutar zemlje.

Javna administracija i pravosuđe

Prema europskom viđenju javna uprava u obje zemlje je područje na kojem su napravljeni pomaci. U Makedoniji je povećana transparentnost, a eksterne interesne grupe su sve više uključene u političke procese.

Pravosuđe u obje zemlje se također sve više približava zahtjevima Bruxellesa: Albanija provjerava sve suce i državne odvjetnike i već je objavila prve rezultate: korumpirani suci su dobili otkaz s posla ili su sami podnijeli ostavke. Makedonija je prekinula trend bilježenja loših rezultata u pravosuđu i poduzela je odlučne mjere kako bi došlo do formiranja neovisnog pravosuđa.

Gospodarstvo i europsko pravo

Ako jednog dana Albanija i Makedonija postanu članice EU-a onda njihova ekonomija mora biti kompatibilna zajedničkom tržištu, a njihov pravni sustav s europskim zakonima. Što se tiče zakonodavstva, Makedonija je odmakla, dok Albanija pred sobom ima puno posla. Na primjer mora ojačati neovisnost zakonodavstva od državnih institucija.

Europska komisija smatra da Makedonija nema dugoročni koncept oporezivanja. Osim toga je potrebno poboljšati poslovno okruženje. Ugovori se često ne poštuju i vlada se time mora ozbiljnije zabaviti. EU također vidi pomake na području energije, transporta i komunikacija i digitalizacije.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.