Sve više ljudi diljem svijeta uzima tablete vitamina i minerala jer očekuju da će tako poboljšati svoju kožu i kosu ili pamćenje, ojačati imunološki sustav. Magnezij, vitamin C, D, cink - tržište je ogromno.

„Ljudi misle da su to prirodni lijekovi"

Angela Clausen iz Centra za zaštitu potrošača Sjeverne Rajne-Westfalije već desetljećima se bavi ovim pitanjem: „Problem je u tome što mnogi ljudi doživljavaju dodatke hrani kao neku vrstu prirodnog lijeka i koriste ih za liječenje ili ublažavanje bolesti. No, njihova svrha je samo dopuniti tvari koje ne dobivamo dovoljno hranom."

Ako potrošači kupuju dodatke koji im nisu od koristi, u najboljem slučaju troše novac na bespotrebne stvari.

Što može biti opasno?

Ali neke tvari mogu biti štetne ako se uzimaju u prevelikim dozama - poput vitamina D, joda ili selena. Osim toga, dodatci hrani su mnogo manje kontrolirani, upravo zato što nisu lijekovi. Zbog toga oni ne sadrže uvijek sastojke ili njihovu količinu koja je navedena na pakiranju. Također se često nađu i opasne i zabranjene tvari.

Još manje se kontrolira što se na društvenim mrežama govori o dodatcima hrani. Svugdje postoje pogrešne tvrdnje - kako je pokazalo nasumično ispitivanje stotina postova iz 2021.

DW je pretražio društvene mreže u potrazi za izjavama o tim dodatcima i analizirao tri slučaja.

Primjer broj 1: Pametniji zahvaljujući Ginku, Bacopa monieri, L-teaninu i magnezij L-treonatu?

Tvrdnja: U ovom videu s otprilike 1,7 milijuna pregleda, TikTokerica tvrdi: „Nisi glup, samo ti je loša cirkulacija u mozgu, što te spriječava da se fokusiraš i koncentriraš. To vodi do lošeg pamćenja." Po njoj, tu najbolje pomažu 4 suplementa: Ginko, Bacopa monieri, L-teanin i magnezij L-treonat.

DW konstatira: to je pogrešno

Nutricionistkinja Friederike Schmidt sa Sveučilišta u Lübecku je pogledala video za nas i kaže: "TikTokerica spominje vrlo specifične metaboličke mehanizme i na početku djeluje kompetentno. Ali u stvarnosti, za mnoge te tvari 'zapravo i ne znamo kako djeluju, te pomažu li one uopće'."

Na primjer, jedna tvrdnja u videu je da ekstrakt biljke Bacopa monnieri povećava razine neurotransmitera acetilholina u mozgu, što poboljšava performanse pamćenja. „To je nategnuto. Još uvijek nije napravljena metodološki dobra studija, a kamoli nekoliko njih, u kojoj bi ljudi dobivali ovaj biljni ekstrakt, imali više acetilholina u mozgu i onda mogli bolje pamtiti."

Korištenje studija koje zapravo imaju mali značaj je redovita pojava kada se promoviraju dodatci hrani, kaže Angela Clausen: „Predstavljene studije su općenito gledano - u odnosu na proizvod - katastrofa."

Sve u svemu, izjave Tiktokerice su sve samo ne znanstveno utemeljene. Nije dokazano da njeni „top 4 dodatci hrani" povećavaju performanse mozga kako ona opisuje.

Primjer broj 2: Čudotvorni lijek kurkuma?

Tvrdnja: Prema ovom videu na španjolskom jeziku s preko 1,5 milijuna pregleda, kurkuma - kao prah rastvoren u vodi - pomaže u liječenju kožnog ekcema. Također se kaže da detoksira tijelo, sprječava artritis i smanjuje rizik od raka. Slične tvrdnje možete pronaći na više mjesta.

DW konstatira: to je pogrešno

Iako se kurkumi kao začinu odavno pripisuju dobra svojstva kada se radi o probavi: "Sve ove tvrdnje su nedopustive, studije to ne podržavaju", kaže Angela Clausen. Postoje studije o sastojku kurkuminu. Ali ne postoje "zlatne standardne studije" za ekstrakte koji se koriste u proizvodima, koji nisu precizno definirani.

Studije su samo pokazale da u epruveti određeni ekstrakt kurkume u određenoj dozi ima antiinflamatorno djelovanje. Ali takvi efekti se mogu odnositi samo na ovaj ekstrakt u upravo ovoj dozi, a ne na kurkumu u cjelini. Kod ljudi može biti potpuno drugačije nego u laboratoriju.

Nutricionist Schmidt objašnjava: "Daleko smo od toga da kažemo kako kurkuma definitivno pomaže. Poseban problem je to što je kurkumin vrlo reaktivan - ulazi u interakciju s mnogim drugim tvarima u laboratoriji - stoga njegov navodni učinak protiv toliko različitih bolesti i problema. Ali to ne mora imati veze s učinkom na ljude.

Primjer broj 3: Bolja koža, kosa, nokti i zglobovi zahvaljujući kolagenu?

Tvrdnja: Kolagenu se na društvenim mrežama pripisuju mnogi pozitivni uticaji: jača kožu, nokte, kosu, a prema ovom viralnom videu dobar je i za zglobove.

DW konstatira: to je pogrešno

Kolagen je protein koji se prirodno proizvodi u tijelu i važan je za kosti, zglobove, mišiće i tetive. Dodaci hrani s kolagenom su stoga životinjskog porijekla i obično se dobivaju iz klaoničkog otpada. U kojoj mjeri naše tijelo može iskoristiti kolagen koji se dobiva izvana - nije sigurno. Čak i najpoznatiji navodni učinak kolagena - pomlađivanje kože - prema meta-studiji iz 2023. zahtijeva daljnja istraživanja.

"Kolagen u EU nije odobren niti za jedno od tih obećanja, a svakako ne za zdravlje zglobova", kaže Angela Clausen. Centrala za zaštitu potrošača je 2022. čak pokrenula postupak protiv proizvođača "Glow25 Collagen Pulver" da ne smije tvrditi kako će konzumiranjem tog proizvoda "kosti i zglobovi biti zdraviji". Proizvođač je priznao da nisu točna obećanja u vezi sa kožom, kosom i noktima. Ipak, na mreži postoji mnogo postova s odgovarajućim izjavama.

Zaključak: Potrošači su prevareni

Kada su u pitanju dodaci hrani nije lako odvojiti laž od istine. Sve u svemu, izjave na društvenim mrežama su često pretjerane, neznanstvene ili čak zabranjene. Naravno, dodaci poput željeza mogu biti korisni ako imate nedostatak željeza. Ali "u mnogim slučajevima jednostavno vidimo da ljudi troše novac na stvari koje im nisu potrebne", kaže Friderike Schmidt. To je jednostavno "primamljiva ideja, da s nekoliko kapsula možete učiniti nešto za svoje zdravlje."