Ozbiljna gospoda iz Alternative za Njemačku (AfD) jedva kriju smiješak kad se postavlja to pitanje. Da, odnosi te stranke sa pripadnicima njemačke policije i Bundeswehra su "veoma dobri", njeguju se i među njima ima mnogo sljedbenika AfD-a, CDU nema pravo očekivati nekakvu poslušnost među vojnicima.

To kaže trenutno najuspješniji pokrajinski ogranak AfD-a, onaj iz pokrajine Saske i pucaju od samopouzdanja - čak i pri posebne konferenciji za novinare akreditirane u glavnom gradu u jednom hotelu nedaleko od Berlina.

Raspravu o stranačkoj sklonosti pripadnika njemačkih snaga sigurnosti nije otvorio sam AfD, nego već Friedrich Merz, političar koji je umalo postao predsjednikom CDU umjesto izabrane Annegret Kramp-Karrenbauer. "AfD nam preotima dijelove Budneswehra i policije", rekao je Merz. Njegovo je mišljenje kako oni osjećaju da ih je CDU iznevjerio.

Nedugo nakon toga su oba sindikata njemačke policije jednoglasno potvrdila određenu simpatiju policijskih službenika prema AfD-u. To je "politička posljedica izbjegličke krize" kada su službenici morali zaboraviti na njihovu zakonsku zadaću spriječiti nedozvoljeni ulazak u Njemačku, smatra Jörg Radek, dopredsjednik Sindikata policije. I Ernst G. Walter, predsjednik Njemačkog sindikata policije, može "definitivno potvrditi" riječi Merza. I njega brine činjenica što sve više policijskih službenika osjeća kako etablirane stranke više ne predstavljaju njihove stavove i "razmišljaju" o alternativi.

Ne samo AfD Saske, nego i klub zastupnika te stranke u Bundestagu se najprije ponose tom činjenicom. Jer nezadovoljstvo valom izbjeglica u godinama 2015. i 2016. je konačno osnova njihovog djelovanja. Sad je i drugima postalo jasno koje su posljedice uzrokovane.

Podataka - nema

Ipak, čitava ta rasprava ima nedostatak: sve ostaje nagađanje jer nema točnih podataka o članovima i biračima AfD-a u policiji, Budneswehru i drugim državnim službama sigurnosti. Čitava rasprava se zasniva na glasinama, osjećajima i iskustvima pojedinaca.

AfD je na posljednjim parlamentarnim izborima u Njemačkoj osvojio 12,6 posto glasova i tako postao najsnažnija oporbena stranka. U pokrajini Saskoj i drugima na području bivšeg DDR-a osvaja čak oko 25% glasova. Ali nema nekakvih točnih podataka o zanimanjima članova te stranke niti zastupnika AfD-a. No među zastupnicima AfD-a u Bundestagu je čak njih 13 čije su karijere vezane uz ta zanimanja - od ukupno 91 zastupnika.

Tko je najbolji u državnoj sigurnosti?

Ova rasprava je važna jer ukazuje na drugi problem: državna sigurnost je zapravo područje gdje redovito bodove dobivaju konzervativne stranke kao što je CDU. Strategija AfD-a je i pokušaj predstaviti se kao bolja alternativa CDU-u. AfD je "prava stranka vladavine prava", kaže se u toj stranci.

Merz i drugi političari CDU-a tako svojim izjavama pokušavaju zadržati svoju nadležnost i ne prepustiti pitanje državne sigurnosti AfD-u. Okretanje prema AfD-u je tek oblik protesta, rekao je dugogodišnji stručnjak CDU-a za unutrašnju politiku Wolfgang Bosbach. On smatra kako CDU treba promijeniti svoju politiku i onda će se vratiti i izgubljeni birači. Politička borba oko pitanja državne sigurnosti je u punom jeku - i na drugim mjestima.

Sukob "mekih" i "tvrdih" i u samom CDU-u

Ove jeseni će Sebastian Wippel iz AfD-a najvjerojatnije biti ponovo izabran u parlament pokrajine Saske. Ovaj policijski inspektor koji i pored svoje zastupničke dužnosti još uvijek nekoliko sati tjedno radi i kao policajac je u Görlitzu umalo izabran kao prvi gradonačelnik iz AfD-a u Njemačkoj. U predizbornoj kampanji se predstavljao kao "čovjek reda i zakona" i to su birači dobro prihvatili. Na kraju je za gradonačelnika izabran - tijesnom pobjedom - ipak kandidat CDU-a.

U svemu tome nije riječ samo o konkurenciji AfD-a, nego i o unutarnjem sukobu frakcija unutar CDU-a. Za Merza se smatra kako nije izgubio nadu naslijediti Angelu Merkel na čelu stranke i/ili kancelarke. Borba "Merz protiv Merkelice" je podijelila i čitav CDU. Sa druge strane, Angela Merkel i u tom pitanju "ne dijeli mišljenje" Merza, izjavila je na pitanje zastupnika u Bundestagu.

Postoji li mreža?

Rasprava je otvorila još jedno veliko pitanje: postoji li nekakva mreža ekstremnih desničara u vojsci, policiji i tajnim službama i koliko su oni povezani sa AfD-om? I DW je prije godinu dana izvještavao o određenim snagama koji se pripremaju na "Dan X", teže građanskom ratu i čak su pripremili popise političkih neprijatelja koje treba likvidirati.

Nedavni događaji pristaju uz te vijesti: ubojstvo jednog gradonačelnika iza koje vjerojatno stoji ćelija neonacističkih terorista. Ili što je već duže poznato: chat među policajcima koji otkriva ekstremno desne stavove, pokušaj sabotaže u policijskoj istrazi o zločinima terorističke grupe NSU, istraga državnog odvjetništva u okruženju Prepper-a, osoba "spremnih" za konačni okršaj... Njemački ministar unutrašnjih poslova je sad obećao još intenzivnije djelovanje protiv desničarskog ekstremizma.