Kaos na parlamentarnim izborima 2021. u Berlinu, softverska greška u raspodjeli mandata ili izvještaji o falsificiranim glasačkim listićima nakon pokrajinskih izbora u Saskoj: integritet izbora u Njemačkoj tijekom posljednjih godina doživio je određene udarce. Osim toga, tu su i populistički akteri koji stalno sumnjaju u izborni proces i rezultate kako bi narušili povjerenje u izborni sustav u cjelini.

Pritom, iz perspektive Aika Wagnera, politologa s Instituta Otto Suhr Slobodnog sveučilišta (FU) Berlin, nema razloga za sumnju u regularnost izbora u Njemačkoj. "U usporedbi s drugim zemljama, izbori u Njemačkoj su vrlo, vrlo sigurni. Poznati su nam međunarodni istraživački projekti o integritetu izbora i Njemačka je uvijek bila u samom vrhu." Sve u svemu, kako ističe, postoji samo nekoliko anomalija.

Njemačka je na posljednjim izborima za Bundestag na Indeksu Election Vulnerability američke nevladine organizacije Freedom House dobila 89 od 100 bodova, što je više od, na primjer, Francuske na predsjedničkim izborima 2022. ili SAD-a na posljednjim izborima održanim u studenom. U Projektu Electoral Integrity, Njemačka s ukupno 84 bodova također vrlo dobro kotira u odnosu na ostatak svijeta.

Politologinja Gabriele Abels sa Sveučilišta u Tübingenu također smatra da su izborne manipulacije u velikom stilu malo vjerojatne u Njemačkoj. Kroz etablirane sigurnosne mehanizme, kako kaže, manipulacije na izborima je „prilično teško" izvesti. Na prebrojavanje se primjenjuje princip „više očiju", a postoje i kontrolno prebrojavanje te obaveze dokumentiranja koje vrše pomoćnici na izborima.

Javno prebrojavanje glasova

Kako bi se spriječile izborne prevare, prebrojavanje glasova je javno. To znači da svako ima pravo cijeli dan biti prisutan u biračkoj prostoriji i da promatra taj proces, bez obaveze da se prije toga prijavi ili registrira. Međutim, birački odbor ima pravo neke osobe udaljiti iz prostorije ako ometaju provođenje izbora.

Još jedan razlog zbog čega je izborna prevara u velikom stilu u Njemačkoj gotovo nemoguća je decentralizirana organizacija, pojašnjava ova politologinja. "Da bi to zaista imalo primjetan efekt, moralo bi se to učiniti ne samo na jednom biračkom mjestu, nego najbolje na mnogim biračkim mjestima, kako bi se uopće utjecalo na jednu izbornu jedinicu. A u Njemačkoj imamo ukupno 299 izbornih jedinica."

Ako bi jedan ili više pomoćnika na izborima pokušao manipulirati glasačkim listićima na svom biračkom mjestu, to bi, kako pojašnjava, imalo mali utjecaj na rezultate izbora.

Pored toga, sa stanovišta politologinje Abels, malo je vjerojatno da bi pomoćnici na izborima to jednostavno mogli učiniti da netko to ne primijeti. "S obzirom na to da pomoćnici na izborima nisu ili nikada ne bi trebali ostati sami s glasačkim kutijama ili glasačkim listićima, ni prilikom glasanja niti prilikom brojanja, to je teško pretpostaviti."

Visoke kazne za izborne prevare

Pored toga, prema Wagneru, za izborne prevare prijete visoke kazne. U paragrafu 107a Kaznenog zakonika stoji: „Svatko tko neovlašteno glasa ili na drugi način utječe na netočan rezultat izbora ili falsificira rezultat, kažnjava se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom“. To važi i u slučaju da, na primjer, ovlašteni predstavnik osobe kojoj je potrebna njega, glasa u suprotnosti s odlukom te osobe ili da bez izričite volje osobe s pravom glasa obavi glasanje.

Kažnjiv prekršaj je i ako se objavi pogrešan rezultat izbora. Pored toga, kazni podliježe i pokušaj falsificiranja izbora.

„To su vrlo visoke prepreke", kaže Wagner. Pogotovo što je moguće da pojedinci manipuliraju s možda samo 100 glasova. "Maksimalna korist je relativno mala da bi neko riskirao odlazak u zatvor."

Uz to, svaka osoba s pravom glasa u Njemačkoj može podnijeti prigovor Bundestagu na izbore. Kada  su u pitanju savezni izbori, Bundestag tada odlučuje o prigovorima i o tome jesu li oni opravdani. U slučaju da neki birač nije zadovoljan odlukom, onda se može podnijeti žalba Saveznom ustavnom sudu.

Ugrožava li glasanje putem pošte osnovne principe izbora?

Kada je u pitanju osiguravanje općih, neposrednih, slobodnih, jednakih i tajnih izbora, kako je to predviđeno Ustavom, stručnjaci smatraju da je glasanje putem pošte najkritičnije. „Kod glasanja putem pošte principa tajnog glasanja zapravo nema", kaže Wagner. Jer, ako neko kod kuće popunjava dokumente za glasanje putem pošte, druge osobe teoretski mogu provjeriti što je neko popunio. "A tada ni slobodan izbor više nije zajamčen.”

I Gabriele Abels to doživljava tako. Kod glasanja putem pošte “manje je moguće jamčiti da je neka osoba sama popunila glasački listić ili, ako joj je potrebna asistencija, da može provjeriti kako je listić popunjen”. Prema Abels, poštanski službenici bi također mogli pronevjeriti i uništiti izbornu dokumentaciju, na primjer u stožerima određenih stranaka.

Međutim, Wagner smatra da je rizik od ciljane manipulacije kod glasanja putem pošte također vrlo nizak. "U tom slučaju bi taj netko morao otvoriti pisma, čime bi ona postala  nevažeća. Potom bi morao provjeriti jesu li to glasovi za određenu stranku i tek onda ih baciti. A ako bi to bio glas za neku drugu stranku, onda bi ih ponovo morao zalijepiti tako da se ne primijeti." Količina kriminalne energije i napora koji se u tom postupku mora uložiti su vrlo visoki, a njihova korist je mala, ističe on.

Šefica Saveznog izbornog povjerenstva Ruth Brand je u ranijem odgovoru na to pitanje rekla kako je glasanje putem pošte jednako demokratski legitimno i jednako sigurno kao i glasanje na biračkom mjestu. 

Paul SIgelkow, ARD