Nijednoj zemlji na svijetu trenutno nije uvedeno ​​toliko sankcija kao Rusiji: bilo ih je 2.500 prije početka rata, a nakon toga njihov je broj narastao na više od 11.000. Uvele su ih, između ostalih, Europska unija, članice skupine G7, Australija i Švicarska. One su usmjerene protiv pojedinaca, pojedinih gospodarskih branši ili čitave zemlje, kako navodi online platforma Castellum.AI.

Više od tisuću stranih tvrtki napustilo je Rusiju tijekom zadnjih godinu dana. Predsjednik Vladimir Putin im je prije nekoliko dana poručio: "Sve najbolje! Gubite naše tržište, pretrpjet ćete ogromne gubitke. Ali to je vaša odluka." A onda je dodao: „Ako netko vjeruje da će se kod nas sve srušiti i raspasti – ne, ništa se nije srušilo ni raspalo."

"Lista srama"

Ruski proizvodi, roba i usluge trebaju postati "predmet našeg nacionalnog ponosa", rekao je Putin i dodao: „Ova robe i usluge ne bi trebale biti uspješne samo na domaćem, već naravno i na međunarodnim tržištima."

No o potpunom povlačenju zapadnih tvrtki iz Rusije ne može biti govora. "Lista srama", koju je objavio profesor ekonomije sa Sveučilišta Yale Jeffrey Sonnenfeld, navodi koje su tvrtke napustile Rusiju, a koje su samo privremeno obustavile rad ili su ostale aktivne u ovoj zemlji.

Broj stranih turista pao za 96%

U Moskvi za turiste posljedice zapadnih sankcija nisu odmah uočljive, oznake mnogih zapadnih lanaca zamijenjene su ruskima, koje izgledaju slično.

No problem je i turizam: broj stranih gostiju pao je za 96 posto. Umjesto pet milijuna turista, koliko ih je bilo u godini prije korone, prošle godine je, prema službenim podacima Turističkog saveza Rusije, ovu zemlju posjetilo samo 200.000 stranaca.

Ako se pogleda sve duži popis sankcija EU-a, vidi se da one uključuju strojeve i vozila, luksuznu robu i oružje, visoku tehnologiju, opremu za zračni i svemirski promet te tehnologiju za eksploataciju nafte. Tabu su i branše za pružanje usluga kao što su revizija, IT-sektor, porezne konzultacije kao i oglašavanje. Europski zračni prostor je zatvoren za ruske aviokompanije, a ceste za većinu ruskih i bjeloruskih špeditera. Ruska središnja banka i većina poslovnih i komercijalnih banaka su odsječene od međunarodnih novčanih tokova.

Nedostaje tehnologija za energetski sektor

Prošlog ljeta predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen navela je primjer uspješnosti sankcija, koji je mnogima zazvučao čudno (umjesto čudno možda je bolje reći bizarno): „Ruska vojska uzima kompjuterske čipove iz strojeva za pranje suđa i hladnjaka i ugrađuje ih u ratnu opremu jer nema poluvodiča."

„Sankcije djeluju polako, ali one djeluju", kaže stručnjak za Rusiju Eric Woydte iz njemačkoj Civic-Instituta. "To vidimo u energetskom sektoru, gdje se postojeća naftna i plinska polja polako iscrpljuju, ali nova nalazišta je teško staviti u funkciju eksploatacije jer zbog sankcija nedostaje tehnologija. Rusija je jako ovisna o toj tehnologiji", kaže Woydte.

Drugi primjer je automobilska industrija. "Komponente poput ABS-a nisu dostupne. To znači, na primjer, da Rusija snižava standarde. Razmatra se i vraćanje na normu Euro2, koja je primjenjivana u Njemačkoj 1990-ih."

Značajan minus u državnom proračunu

Proizvodnja automobila u Rusiji je prošle godine pala za skoro 70 posto. Izgleda da djeluju i sankcije protiv naftne industrije, koje su pooštrene nekoliko puta: ruski državni proračun je imao minus od 23 milijarde eura – moralo se pristupiti prodaji rezervi zlata.

Ipak, rusko gospodarstvo se pokazalo snažnijim nego što se očekivalo na početku sankcija. Dakle, koliko su one bile uspješne?

Ruski stručnjak Woydte ih za sada ne smatra baš jako uspješnima. "Sankcije su izazvale značajan gubitak bogatstva kod stanovništva, dok viša klasa, oligarsi, bogati i dalje mogu sebi priuštiti zapadne proizvode. Oni pronalaze načina za putovanja, ukoliko nisu na crnim listama, iako i tu ima mnogo izuzetaka. "

Ruska vlada očigledno nije voljna promijeniti kurs. „Putina trenutno ne odvraćaju sankcije", kaže Woydte. Sa zapadnog stajališta, sankcije "još nisu donijele željeni uspjeh" - kraj ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.

jr/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu