Albanija je ponovo na naslovnim stranama. U ponedeljak su, kao i u subotu, scene iz Tirane podsjetile na devedesete. Oporba još od veljače održava svoj protestni ritual, ali sada su prosvjedi protiv vladajućih Socijalista i premijera Edija Rame kao i sveprisutne korupcije u zemlji eskalirale.

Prosvjednici su pokušali upasti u sjedište premijera, letjeli su Molotovljevi kokteli, policija je upotrijebila suzavac i vodene topove. Bilanca: deseci ozlijeđenih na obje strane i enormna materijalna šteta.

„Želimo jednu Albaniju koja će biti poput Europe" glasi moto višemjesečnih prosvjeda. Predsjednik najveće oporbene stranke Lulzim Basha ohrabren je velikim brojem ljudi na ulicama i najavljuje nova okupljanja. Od parlamentarnih izbora 2017. oporba nepopustljivo zahtjeva ostavku Vlade koju optužuje za nepotizam, upletenost u kriminalne radnje i netransparentno djeljenje javnih natječaja.

Korupcija i dalje problem broj jedan

Korupcija je tradicionalno najvažnija politička tema u Albaniji. Iako je zemlja u međuvremenu provela reformu pravosuđa koja se karakterizira kao primjerna za cijelu regiju, Albanija i dalje slovi za najkorumpiraniju državu Europe. Albanci svoju državu doživljavaju kao klijentalistički sustav kojem ništa ne treba vjerovati.

Manjak suradnje između najvećih stranaka, disfunkcionalna Vlada i politička kontrola nad pravosuđem izazivaju zastoj demokracije – tako je Economist Intelligence Unit ocijenio stanje u zemlji u prošlogodišnjem indeksu demokracije.

Politička klima je od promjena 1992. praktično neprestano obilježena žestokim sukobima vlasti i opozicije. Prepirke počinju poslije svakog glasanja optužbama za izbornu manipulaciju. Ali niti jedna politička rasprava se ne vodi argumentima nego samo na razini osobnih netrpeljivosti.

Vodeći političari velikih stranaka ne mogu i ne žele govoriti jezikom razuma i pomirenja, naprotiv. Sukob je bespoštedan, druga strana je uvijek baš za sve kriva. Dijalog ili kompromis kao lajtmotivi politike nemaju mjesta u albanskoj priči. Tu se svi drže svojih rovova, iako znaju da politička kriza otežava integraciju u Europsku uniju.

Ne smije se opet propustiti EU perspektiva

Jedini izlaz iz krize je pravi demokratski dijalog kao temelj neophodnih reformi. Konsolidiranje pravne države i uspostavljanje slobode štampe su samo dva od važnih problema na koje stalno ukazuje EU i koje se Albanija obavezala riješiti.

Zemlji sada ne trebaju ni nasilne demonstracije niti produbljivanje jaza koji ide kroz društvo. Svako otezanje može imati teške posljedice – prošle godine je Albanija propustila termin za planirano otvaranje pristupnih pregovora s EU-om. Bilo bi pogubno ukoliko se pregovori i ove godine odlože.