Digitalni masovni nadzor bez povoda i obrazloženja – uz masovno zadržavanje i pohranjivanje informacija nije zakonita praksa, odlučio je Europski sud pravde. Bravo! To znači da je nadgledanje ukupne elektronske komunikacije, koje je planirano i do sada samo odgađano, od sada – ilegalno.

Svi koji se tome raduju znaju i to da ostaje opasnost tajnog praćenja telefonskih razgovora i elektronske komunikacije. Opasnost je samo smanjena. I dalje se preporučuje oprez, jer sigurnosne službe iz zemlje i inozemstva nikada neće sjediti skrštenih ruku.

To nitko ne očekuje od policije i tajnih službi, ali one se moraju pridržavati zakona. Očekuje se da preduhitre terorističke napade, da spriječe trgovinu drogom i seksualno nasilje. Sve je to moguće i bez nasumičnog, masovnog pohranjivanja privatnih podataka. U mudroj i odmjerenoj presudi Europskog suda piše i kako se to postiže.

Prema presudi, države članice Europske unije mogle bi stvoriti pravne norme koje „predviđaju ciljano pohranjivanje podataka i/ili trenutno osiguravanje podataka, kao i opću pohranu IP-adresa bez razlike.“ IP je skraćenica za internet-protokol i pojednostavljeno rečeno predstavlja adresu računara.

Pod generalnom sumnjom? Ne, hvala!

Na osnovu takvih elektronskih adresa, policija i tajne službe pokušavaju identificirati sumnjive osobe ili spriječiti zločine. U presudi je navedeno kako se to radi na legalan način – to se mora odvijati „uz striktno poštovanje načela proporcionalnosti". Stanovništvo ne smije više biti izloženo generalnoj sumnji. Mora postojati početna sumnja protiv konkretne osobe. Tek kada sudac da zeleno svjetlo, onda se svi podaci u vezi s osumnjičenim mogu pohranjivati.

Sada će njemačka vlada morati izraditi nacrt zakona kako bi ispunila sve navedene odredbe iz presude Europskog suda. To na prvi pogled neće biti lako, jer socijaldemokrati na jednoj i liberali i Zeleni na drugoj strani imaju različita shvaćanja te materije.

Socijaldemokrati odavno nisu jamac ljudskih prava

Socijaldemokratska stranka Njemačke je u koaliciji s demokršćanima Angele Merkel olako slijedila neumjerene zahtjeve konzervativaca na području sigurnosti. Poslije islamističkih terorističkih napada na New York 11. rujna 2001. i „globalnog rata protiv terorizma" kojeg su potom proglasile Sjedinjene Američke Države, ljudska i građanska prava su drastično ograničena i u Njemačkoj.

Najniža točka do koje se stiglo bila je reforma zakonske regulative za Saveznu obavještajnu službu (BND), koja je legalizirala nadziranje i praćenje komunikacije na internetu širom svijeta. Do tada je to bila ilegalna praksa koju je BND provodio u suradnji s američkom Nacionalnom sigurnosnom agencijom (NSA), a to smo saznali samo zato jer je to samopožrtvovano otkrio američki zviždač Edward Snowden. To što on u Njemačkoj, a ni u drugim demokratskim zemljama, nije dobio politički azil i time zaštitu od pravosudnog progona u SAD-u je dokaz bijede zapadnog svijeta. On je zato morao pobjeći u Rusiju, u zemlju ratnog huškača Vladimira Putina.

Snowdena će obradovati presuda

Na sreću, kao sada na Europski sud, čovjek se mogao osloniti i na njemački Savezni ustavni sud koji je oborio i nemogući zakon o BND-u. Ni nova Vlada koju sačinjava takozvana semaforska koalicija neće moći samo prepakirati stari pravni sadržaj u novu formu, jer to neće imati šansu da prođe.

To bi trebali jamčiti Zeleni i liberali (FDP). I jedna i druga stranka oduvijek zastupaju liberalniju politiku na području sigurnosti. Dok su bili u oporbi nisu mogli spriječiti zakon o BND-u – ali sada su zajedno sa socijaldemokratima na vlasti.

Već u koalicijskom ugovoru trojka na vlasti obvezala se da će pronaći pravno čisto rješenje i da će nadziranje, čuvanje i pohranu osobnih podataka građana regulirati tako „da će podaci moći biti prikupljani i čuvani u skladu sa zakonom, povodom i uz sudski nalog“. To je jasno rečeno, a u svjetlu najnovije presude Europskog suda sada će se morati brzo prijeći s riječi na djela.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu