Realnost na Kosovu je takva, sviđalo se to nekome ili ne: nacionalistička, radikalna, frustrirana. Rezultat izbora na Kosovu jasno pokazuje gdje se društvo trenutno nalazi, što ga muči i što bi se hitno trebalo promijeniti. Tiha većina od oko 60 posto građana nije glasala. To je frustrirano stanovništvo koje sve manje vjeruje u transformacijsku snagu demokracije i sve manje vjeruje političkoj eliti. A sve više onih koji izlaze na izbore glasa nacionalistički i radikalno. S tim potencijalom računaju dobro organizirane strukture na Kosovu – one koje pobjeđuju na izborima: stranke i koalicije koje nisu spremne na kompromise.

Nakon ovih izbora, politički ton će jasnije nego ikada određivati bivši komandanti OVK (Oslobodilačke vojske Kosova). 34 posto glasova je dobio savez PAN koji čine takozvane „ratne stranke" koji predvodi Ramush Haradinaj. On će vjerojatno i biti novi premijer. S njim na čelu vlade i s Hashimom Thaqijem kao predsjednikom obje najviše političke funkcije u zemlji bit će u rukama bivših komandanata OVK-a.

Damoklov mač tribunala za ratne zločine

No ovakva perspektiva ne može skrenuti pozornost s činjenice da će se glavni političari ovog izbornog saveza uskoro možda naći na optuženičkoj klupi novog kosovskog Tribunala za ratne zločine. Damoklov mač tog Tribunala neprestano visi nad strukturama koje su naslijedile OVK. Ako protiv najviših političara budu podignute optužnice, njihovi sljedbenici bi brzo mogli da organizirati manifestacije solidarnosti, pa i nerede. S novim savezom starih ratnih heroja se nije za šaliti, što s pravom brine međunarodne istražitelje.

S Haradinajem kao premijerom, bit će teško i vođenje ionako teškog dijaloga između Beograda i Prištine, prije svega o poboljšanju položaja srpske manjine. Beograd traži izručenje Haradinaja koji je upravo izišao iz pritvora u francuskom Colmaru gdje se i nalazio na temelju srpskog naloga za uhićenje. Srbija još uvijek kategorički odbacuje direktan dijalog s njim. Tu će ponovo biti potrebna velika spretnost međunarodne diplomacije. A briselski posrednici će ponovo morati da sklapati trule kompromise s Beogradom i Prištinom, kompromise koji nisu korisni ni za demokratizaciju Kosova, ni Srbije.

Tko će biti u stanju složiti vladu

No, dotle je dug put: pobjednik na izborima neće tako brzo moći da formirati vladajuću koaliciju. Jer, dva bloka od kojih je čisto matematički dovoljno pridobiti samo jedan, ponašaju se samovoljno i kontraproduktivno. LDK kao nekadašnji građanski centar kosovskog društva, osvojio je nešto manje od 26 posto glasova. On je proteklih godina uvijek bio partner u koalicijskim vladama sa strankama proisteklim iz OVK. Ovaj put će, međutim, to teško ići, jer su prijevremeni izbori održani zbog dubokih podjela među koalicijskim partnerima, između ostalog, i zbog spora oko razgraničenja s Crnom Gorom. LDK je odavno samo još bezbojna stranka čiji je zadatak osiguravanje većine nekom drugom. Bez jasnijeg profila i jake ličnosti na čelu stranke, ona se neće moći nadovezati na slavna vremena kada je njezin predvodnik bio Ibrahim Rugova.

Pravi pobjednik izbora i trendseter je treći blok – Samoopredjeljenje (Vetevendosja - VV). To je radikalna oporbena stranka i nekadašnji protestni pokret koji je sada gotovo udvostručio broj osvojenih glasova u odnosu na 2014. Riječ je o stranci mladosti koja se protivi establišmentu, a odbija koaliciju s pobjednicima izbora, jer smatra da su najviši političari saveza PAN korumpirani, kriminalni i da im je mjesto iza rešetaka. Albin Kurti, osnivač i šef VV, u predizbornoj kampanji je prvi put demonstrativno vezao kravatu kako bi imidž izazivača nereda zamijenio slikom političkog nosioca nade. Kurti jasno ukazuje na probleme kosovskog poslijeratnog društva i objavljuje rat korupciji i „rodijačkoj" privredi. No, i pored kravate, on je još uvijek vuk u janjećoj koži. On zahtijeva da se glasa o daljem prisustvu međunarodnih misija na Kosovu, ali i o mogućnosti pripajanja Albaniji. To su teme koje i u regiji i šire stvaraju zabrinutost. U repertoar VV-a spadaju i bojkot rada parlamenta i bacanje suzavca za vrijeme skupštinskih sjednica.

Neizvjesna budućnost

I PAN i VV su na ulicama kosovskih gradova slavili svoj izborni uspjeh samouvjereno i euforično. Ta dva bloka će u nastupajućem razdoblju određivati sudbinu Kosova. Ostale stranke, pa i etničke manjine koje su u parlamentu zastupljene, jer to propisuje kosovski ustav, imat će nevažnu ulogu.

Izazovi za političare na Kosovu su ogromni: katalog uvjeta za približavanje EU-a je dug, a cilj zvani liberalizacija viznog režima ostvariv je samo uz političku stabilnost. Međunarodna zajednica koja je na Kosovu prisutna u vidu jedne vojne (KFOR) i jedne civilne misije (Eulex) traži prije svega napredak suživota sa srpskom manjinom, u dijalogu sa Beogradom, u razgraničenju s Crnom Gorom, u borbi protiv organiziranog kriminala. Ona je tu posljednjih godina prokockala veliki dio kredibiliteta i izgubila utjecaj, između ostalog i zbog toga što perspektiva pristupa EU-u zajedno s otvorenim statusnim pitanjima nije postala bolja. To i PAN i VV dobro znaju i uvijek mogu potpirivati strahove i nezadovoljstvo većinskog albanskog stanovništva. Pobjednici na izborima Haradinaj i Kurti snose glavnu odgovornost za daljnji mirni i demokratski razvoj Kosova.