Bio je to tipičan govor Olafa Scholza. Savezni kancelar je govorio bez uzbuđenja, gotovo nepomično. Ali, sadržajno je u govoru bilo puno toga: Europska unija bi trebala postati snažan globalni igrač, vodeća regija u gospodarstvu i tehnologiji, velika, suverena i pragmatična zajednica vrijednosti, koja se može sama braniti. Tko se s time ne bi složio?

Scholz se izjasnio za daljnje proširenje Unije. Prije svega zemlje zapadnog Balkana, ai i Gruzija, Moldavija i Ukrajina bi trebale postati članice Europske unije – to bi mogla postati zajednica s 36 zemalja.

Radikalne reforme za Europu

Savezni kancelar je predstavio svoju viziju otvorene i moderne Europe i nije zaobišao ni jedan tabu. „Blokade se mogu nadvladati, europska pravila se mogu promijeniti – ako je nužno i vrlo brzo." Time se Scholz nadovezao na ranije prijedloge Emmanuela Macrona, koje Angela Merkel nikad nije spominjala. To dolazi, istina, kasno, ali djeluje osvježavajuće.

Zauzeo se za postupni oproštaj od načela jednoglasnosti u Europskoj uniji, i za stvaranje pragmatičnih većina. To je dobra i već odavno potrebna ideja, kako bi Europa i u budućnosti mogla funkcionirati. I institucionalno srce EU-a, Komisija i Parlament, morali bi biti temeljito reformirani. Scholzov plan za preuređenje Europe orijentira se prema modernoj arhitekturi: „Form follows funcion". To je najfiniji oblik njemačkog pragmatizma.

Domaćin nezainteresiran za njemačku viziju

Samo što na istoku Europe trenutno ne razumiju taj pragmatizam. Ili nemaju povjerenja u njega. Olaf Scholz je, istina, iz obzira prema istočnoeuropskim strahovima od prejake njemačke dominacije naglasio da sve to nisu „gotova rješenja", nego poticaji na razmišljanje o kojima se želi razgovarati. Ali, kad se trebalo konkretno razmijeniti mišljenja (planiran je bio razgovor sa studentima), ponuda dijaloga se pokazala kao prazna ljuštura u programu. Diskusija je kratkoročno otkazana i savezni kancelar je odjurio na razgovor u četiri oka sa svojim češkim kolegom Petrom Fialom. A tamo se nije radilo o vizijama Europe nego o opskrbi energijom u aktualnoj krizi.

Radikalno preuređenje Europske unije, kako ga predlaže Scholz, domaćina u svakom slučaju nije zanimalo. Njegova zemlja je protiv jačanja odlučivanja većinom u Europi, jasno je dao do znanja Fiala. Iako on nije pratio Scholzov govor - navodno mu to nije bilo moguće zbog „tehničkih razloga". To je bio iritirajući moment ovoga dana.

Nad time bi se Scholz trebao zamisliti. Tim više što je pomno odabrao Prag kao mjesto svoga programatskog govora o Europi. Ne samo zato što Češka predsjeda Europskoj uniji nego i kao svjestan signal istočnoj Europi. „Sredina Europe se pomiče prema istoku", kaže savezni kancelar. On neće

prihvatiti Putinov napad na Europu i obećao je veliku pomoć u obnovi Ukrajine i investicije u zajedničku europsku sigurnost. Među ostalim ponudio je da bi Njemačka mogla preuzeti jačanje ukrajinskog topništva i zračne obrane. To nije malo, nego bi bilo – kad bi do toga došlo – nova prekretnica.

Scholzu nedostaje osjećaj za Istok

On ipak nije izazvao oduševljenje: nije bilo pljeskanja za vrijeme govora, a na kraju je pljesak bio suzdržan. Scholz još nije pogodio pravi ton: umjesto da istočne Europljane uvjerava konstruktivnim kompromisnim prijedlozima, on je i dalje prijeteći kopao po rani načela pravne države. Puno više od toga on bi morao raditi na stvaranju povjerenja. Jer, s gledišta istočne Europe vjerodostojnost Njemačke je prilično uzdrmana nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Olafu Scholzu i dalje nedostaje osjećaj za istok Europe, koji je sad važniji nego ikad. Savezni kancelar ima razumljivu viziju za modernu Europsku uniju. Ali, ako on za to ne može pridobiti istok Europe, on će ostati samo njemački sanjar.