Prije nekoliko dana je američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Nikki Haley dala svjetskoj javnosti naslutiti kako bi moglo izgledati buduće ophođenje Trumpove vlade s Iranom. Pojedinosti, istina, još nisu razrađene, ali glavne odrednice su poznate. One idu u smjeru konfrontacije.

Tek u listopadu će američki predsjednik Donald Trump sam objaviti što misli o atomskom sporazumu s Iranom. Ali, već sad je Haley pročitala popis političkih grijeha Irana, kao da želi svijet pripremiti za predstojeću konfrontaciju.

Popis je dug, grijesi su teški, a popis se svakodnevno produžava - primjerice u svezi sa Sirijom. Teheran je, tako je to formulirao ovih dana jedan izraelski komentator, na najboljem putu da Siriju pretvori u iransku koloniju. Dijagnoza je možda pretjerana, ali u biti je utemeljena.

Atomski sporazum promatrati odvojeno

Međutim, sve to ne opravdava dovođenje u pitanje atomskog sporazuma. Jer, regionalne aktivnosti Irana uopće nisu predmet toga sporazuma.

Neko vrijeme je, istina, postojala nada da bi se duh atomskog sporazuma mogao protegnuti i na područja konvencionalnih sukoba u toj regiji i djelovati na njihovo smirivanje. Ta nada se, barem zasad, nije ispunila. Iran i dalje vodi agresivnu vanjsku politiku.

Ali, ako bi SAD sad otkazao atomski sporazum s Iranom, to bi regiju moglo survati u još veći kaos. Jer, novi iranski program atomskog naoružavanja i druge bi zemlje potaknuo da čine to isto. Osobito bi krvni neprijatelj Irana, Saudijska Arabija, mogla pokušati provoditi tu strategiju.

Nužna nagađanja

Zato je vrijeme postaviti paradoksalno pitanje: Je li moguće da taj sporazum ipak djeluje na Iran tako da on postane umjereniji, i to unatoč tragičnom razvitku oko Sirije? Kako bi izgledala iranska vanjska politika da taj sporazum ne postoji? Bi li ona možda bila još agresivnija? Obuzdava li se možda Teheran ipak na nekim područjima? Mi to ne znamo.

Ali, sigurno je da u slučaju izgleda u to da sporazum možda bude raskinut, Teheran više ne bi imao nikakvog razloga da se vojno i diplomatski suzdržava u bilo kojem obliku. Tako bi ta regija mogla postati još nemirnija. Tomu pridonosi to što SAD snažno naoružava saudijsku kraljevinu. Ugovor o kupovini američkog oružja vrijednog 350 milijardi dolara, kojeg je Trump u svibnju potpisao u Rijadu, još uvijek odzvanja u ušima - iako ga Trump i Haley rado prešućuju.

Čudni Trumpov pogled na Bliski istok

Čovjek ne mora biti apokaliptičar da bi situaciju bez atomskog sporazuma vidio gorom nego s njim. Napetosti bi se mogle povećati i završiti novim sukobima. Novi sukob između Irana i Saudijske Arabije, ili još dodatno podgrijani zamjenski rat velikih sila, mogao bi još više ljudi natjerati u bijeg - i dodatno povećati migracijski pritisak na Europu. To bi u brojnim članicama EU-a moglo dodatno povećati populistički raspireno ozračje, i u Njemačkoj.

Otkazivanje sporazuma u prvom bi redu osjetila Europa. Nasuprot tomu, SAD, zaštićen dubokim i više tisuća kilometara širokim oceanom, ne bi osjetio humanitarne posljedice jedne takve katastrofe. Trumpova sklonost da u Saudijskoj Arabiji vidi neku vrstu jamca mira na Bliskom istoku, a u Iranu jedinog podupiratelja terorizma, apsurdna je. I ona je politički toliko opasna da si Europa ne može priuštiti da na nju ne odgovori.