Popis bivših dužnosnika Trumpove vlade je već vrlo dug i na njemu je i mnogo imena koja nisu vrijedna da ih se pamti. Ali ime koje će doći na taj popis koncem veljače je bez sumnje najvažnije i vjerojatno će imati najozbiljnije posljedice: James Mattis.

Šef Pentagona je ovog četvrtka u pismu od dvije stranice najavio svoju ostavku nakon što je Trump objavio povlačenje američkih snaga iz Sirije. Mattisovo pismo je izuzetno: s jedne strane, zato jer ne sadrži baš niti jednu lijepu riječ o Trumpu. A s druge, zato jer u njemu piše kako odstupa jer je njegovo gledište na vanjsku i obrambenu politiku SAD u potpunom sukobu s mišljenjem Trumpa. Ni jedno, niti drugo zapravo ne čudi.

Mattis je bio jedini član Trumpove vlade koji niti na sjednicama nije tek govorio hvalospjeve Trumpu – veličanje predsjednika čiji stil vladanja više liči na autokraciju nego na demokraciju.

Trumpov čovjek, ali...

Da budemo jasni: Mattis je bio član Trumpove vlade i također je sudjelovao u čitavom nizu užasnih odluka, bilo da je to odvajanje djece od roditelja migranata na granici prema Meksiku ili odluka o zabrani ulaska osoba iz određenih zemalja.

Ali za razliku od drugih, Mattis je barem pokušao ublažiti ili čak spriječiti neke odluke koje je smatrao nerazumnima. Nedugo nakon izbora 2016. još i prije nego što je Trump položio prisegu, Mattis se javno usprotivio budućem predsjedniku: on nije mislio da bi mučenje trebalo ponovno uvesti kao metodu u saslušavanju. Mattis je želio i da SAD ostanu kod sporazuma s Iranom o atomskoj energiji, makar je i sam sumnjao u učinkovitost tog dogovora. Ministar obrane je bio skeptičan i kad je Trump počeo zveckati oružjem prema Sjevernoj Koreji, ali je također ostao nepovjerljiv i prema najnovijem prijateljstvu Trumpa s Kim Jong Unom.

Mattis je proturječio i često izraženoj Trumpovoj želji povući američke snage iz Afganistana i Sirije. Trumpov tweet kako će povući sve vojnike iz Sirije je bila tek kap koja je prelila čašu.

Kod još jedne teme su Trump i Mattis uvijek bili različitog mišljenja: kod NATO-a. Još u predizbornoj borbi je Trump ovo transatlantsko savezništvo označio kao „suvišno" – to nikad nije baš posve demantirao jer eto, on tako misli o NATO-u. Tu ne može biti jasnija razlika prema Mattisu: kao general sa četiri zvjezdice koji je nekad i zapovijedao tim savezom, za Mattisa je NATO od krucijalne važnosti. Isto tako, u susretima s uplašenim europskim partnerima je uvijek iznova ponavljao tu svoju podršku.

Nasuprot tome, Trump ne vjeruje u trajne saveze, ne vjeruje u zajedničke vrijednosti ili pouku iz povijesti. Za njega je sve tek posao, samo deal. Takvo gledište je bilo u jasnom sudaru s Mattisovim poimanjem gdje u prvom redu stoje dugogodišnja partnerstva i zajedničke vrijednosti – što je uglavnom bio i stav svih dosadašnjih američkih predsjednika.

Odlazi partner Europljana

Ono što je tako važno u Mattisovoj ostavci jest činjenica da time odlazi posljednji utjecajni ministar u Trumpovoj vladi čije je gledište o svijetu i ulozi SAD slično najvažnijim partnerima u Europi. Za predsjednike država ili vlada Europe je Mattis bio posljednja prepreka protiv potpuno neuračunljivog i neodgovornog američkog predsjednika, makar je utjecaj Mattisa već počeo popuštati u posljednje vrijeme. Ali ipak, on je bio saveznik koji sad napušta političku pozornicu. Utoliko i Europa i NATO sad moraju biti spremni na sve.

Kad Mattis napusti svoj položaj koncem veljače, Trump će ostati okružen samo još ulizicama koji rade samo za jednog čovjeka i govore samo ono što njihov šef želi i čuti. To je itekako opasna perspektiva za svijet, tim više što još nije prošla niti polovica Trumpovog mandata.

U svojoj nedavnoj bezobzirnoj podršci čelništvu Saudijske Arabije nakon ubojstva novinara Kashogija, Trump je još jednom ponovio: „America First! Svijet je vrlo opasno mjesto."

Možda će zvučati pretjerano i kao paničarenje, ali Mattisova ostavka bi Trumpu mogla ostaviti prostora da te njegove riječi postanu takva istina kakvu si dosad još nismo usudili ni zamisliti.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android