Tko radi taj i griješi, stara je izreka. Ali ponegdje su greške vrlo opasne i mogu koštati života. Primjerice u medicini. Tu pogrešna dijagnoza može biti fatalna. Upravo zbog toga znanstvenici vrlo intenzivno radi na tome da postotak grešaka u budućnosti bude bitno smanjena i to uz pomoć umjetne inteligencije.

Iako su mnogi iskusni liječnici kritični prema uporabi umjetne inteligencije u bolnicama i praktičnoj medicini, znanstvenici u laboratorijima širom svijeta neprestano istražuju mogućnosti primjene ove tehnologije, čiji je dijapazon iznenađujuće raznolik.

Prepoznajte na vrijeme bolesti koje će naslijediti Vaša djeca

Sredinom veljače 2019. Godine je jedno istraživanje kineskih znanstvenika primljeno kao senzacija. Oni su uz pomoć umjetne inteligencije proučili bolesničke kartone 1.362 djece i adolescenata starosne dobi do 18 godina. Pokazalo se da je umjetna inteligencija u stanju da identificirati pacijente, koji moraju hitno na liječenje. Pokazalo se da je ova tehnologija to u stanju bolje od neiskusnih doktora.

Također bi umjetna inteligencija mogla ukazati i na rijetke ili teško prepoznatljive nasljedne bolesti, koje liječnici opće prakse često ne prepoznaju, spoznaja je do koje su došli znanstvenici s Medicinskog fakulteta Guangzhou i objavili je u časopisu "Nature Medicine". Riječ je o grupi medicinara okupljenih oko čuvenog profesora i eksperta za genetiku Kang-Zhanga

Ljudski dah sadrži mnoge tvari koje se mogu koristiti za otkrivanje različitih bolesti. Ali ljudski nos nije dovoljno osjetljiv u potpunosti razlikovati stotine tvari u dahu. Britanski istraživači su razvili tehnologiju vođenu umjetnom inteligencijom, koja radi bolje od ljudskog nosa.

Disanje pacijenta se analizira različitim senzorima. Na osnovi toga računar izračunava 3D grafiku koristeći umjetnu inteligenciju. Tako primjerice neke molekule u dahu pokazuju da pacijent ima rak.

Senzori to rano mogu prepoznati i naprosto su žedni znanja. Čuvajući informacije o pacijentima i uspoređujući ih sa medicinskim nalazima, računari su u stanju postaviti sve preciznije dijagnoze.

Percepcija bola

Gdje boli? To je standardno pitanje prilikom posjete liječniku. Ali, nije uvijek lako precizno locirati bol ili je prikladno opisati. Tako je na primjer djeci ili pacijentima s demencijom je vrlo teško pravilno opisati i locirati svoj subjektivni osjećaj boli. Umjetna inteligencija bi trebala pomoći i u boljem lociranju i razotkrivanju bolova.

To funkcionira ovako: senzori visoke rezolucije mjere kako pacijent fizički reagira na stimulans boli. Uz pomoć reakcija kože, mišića, disanja i cirkulacije kompjutor izračunava subjektivno iskustvo boli.

Dijagnosticiranje genetskih bolesti kompjuterskim očitavanjem lica

Druga aplikacija za rano otkrivanje bolesti je očitavanje lica. Umjetna inteligencija je osmišljena da pomogne liječnicima pri identifikaciji rijetkih genetskih poremećaja kod djece i to preciznim biometričkim mjerenjem lica. Izmjereni podaci se uspoređuju s informacijama od ranije, pohranjenim u banci podataka dotičnog pacijenta, koja obuhvaća specifične, genetičke predispozicije. Neke rijetke genetske bolesti mogu biti prepoznate na osnovu oblika glave ili položaja očiju.

Rano prepoznati rizike

Greške u dijagnozi su fatalne. Umjetna inteligencija može smanjiti njihovu stopu. Iako ne može zamijeniti liječnika, ona je od velike pomoći. Posebno u dijagnostici raka kože, ova se tehnologija pokazala izuzetno korisnom. Jedna studija je pokazala da „istrenirana" mašina, u čiju memoriju su pohranjene brojne slike veoma opasnih tipova raka kože, u puno manjoj mjeri griješi u otkrivanju opasnih melanoma nego iskusni dermatolozi.

U međuvremenu se umjetna inteligencija koristi i u gastroenterologiji. Na primjer, kada treba efektivnije ustanoviti je li potrebno ukloniti polipe u sluznici crijeva.

Zamjena za psihoterapeuta?

Ako vam je potreban termin kod psihoterapeuta, morate biti strpljivi. Čekanje na termin i po mjesec dana često onemogućava pogođenim osobama da brzo dobiju pomoć. Umjetna inteligencija bi u takvim slučajevima trebala privremeno zamijeniti psihijatra ili psihoterapeuta.

Tehnika se zasniva na kognitivnoj teoriji ponašanja: Pacijenti, koji pokazuju simptome depresije, mogu komunicirati s chatbot-om, kojim upravlja umjetna inteligencija. Mašina tako pita pacijenta kako se osjeća, daje savjete o tome na koji način bi osoba trebala pristupati svojim problemima i dostupna je za razgovore 24 sata dnevno. Jedna studija, koju su proveli američki studenti, pokazuju povlačenje depresije kod pacijenata koji su redovno koristili chatbot.