Jednu stvar Wolfgang Weisskopf, predsjednik CDU-a za okrug Erfurt, želi odmah razjasniti: „Ukrajinu se mora pomagati svim raspoloživim sredstvima, do granice izbijanja svjetskog rata", kaže on pred 15 članova stranke koji sjede za stolom ispred njega. Što bi to točno moglo značiti, on ostavlja otvorenim, ali to i nije tema ovog sastanka u prostoriji iznad jedne tradicionalne gostionice na Domplatzu u Erfurtu.

Weisskopfovo upozorenje je nužno jer su članovi stranke došli čuti predavanje Martina Kummera. On je predsjednik Društva njemačko-ruskog prijateljstva za Tiringiju. Za pretpostaviti je da njemu u posljednje vrijeme nije bilo lako. Naravno da je dobivao srditih poruka, ali on na to gleda opušteno: „Nije ih bilo puno – i kažu da sam Putinov simpatizer."

Naslov njegovog predavanja je: „Napad Rusije na Ukrajinu – na što bismo se trebali pripremiti?" On želi govoriti o tomu kako je važno ne dopustiti da se prekinu kontakti civilnog društva s Rusijom, osobito sada, u vrijeme rata. Šezdesetosmogodišnji Kummer je također kršćanski demokrat, a 16 godina je bio gradonačelnik Suhla. Žao mu je što je došlo do rata i istovremeno se protivi prekidanju partnerstava s ruskim gradovima.

Iako pozdravlja kurs kojim je posljednjih tjedana krenuo savezni kancelar Olaf Scholz – sankcije protiv Rusije i isporuke oružja Ukrajini – bio je razočaran kad je savezna ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock najavila prekid uvoza energenata iz Rusije „zauvijek". Kummer smatra važnim misliti na vrijeme nakon rata. Jer, gdje bi Njemačka bila da nakon Drugog svjetskog rata nisu popravljeni odnosi s inozemstvom, pita on.

Teški savezi

To je Weisskopfa i potaklo na organiziranje ovog predavanja. On se jako trudi da ono bude što manje kontroverzno. „Možda sam naivan, ali za mene je Rusija dio Europe, kao i Ukrajina, naravno, i uvjeren sam da će u Europi biti stvoren trajni mir samo ako se bude komuniciralo na ljudskoj razini", kaže CDU-ov čovjek Weisskopf u izjavi za DW.

Može biti čudno da upravo CDU, koji je osobito glasno zahtijevao isporuke oružja Ukrajini, organizira ovakvo predavanje. Ali, CDU na istoku Njemačke ima neugodnije političke saveze nego na zapadu zemlje. U Tiringiji CDU neslužbeno podržava manjinsku vladu pod vodstvom Ljevice, jer je alternativa bila koalicija s frakcijom AfD-a na čelu s desničarem Björnom Höckeom.

Iako je Kummer stari CDU-ovac, Weisskopfu je jasno da neki članovi njegovoga Društva potječu još iz bivšeg Njemačko-sovjetskog društva. „Naravno da tamo ima i bivših komunista. Ali, mi smo pozvali doktora Kummera, a ne Društvo."

Moskva bliža od Kijeva?

Te veze se djelomice vide i na web-stranici Društva, koja neke pojmove preuzima od ruskih državnih medija. Mirnu Majdasnku revoluciju u Ukrajini 2014. tamo se naziva „pučem", a njemačkim javnim medijima se predbacuje da potiču „rusofobiju" pa čak i nasilje protiv potpuno normalnih Rusa u Njemačkoj.

9. svibnja, kad Rusija tradicionalno slavi „Dan pobjede" nad nacističkom Njemačkom, Društvo njemačko-ruskog prijateljstva je objavilo kompletan tekst Putinovoga govora, koji je on održao na Crvenom trgu, bez komentara i objašnjenja. „Ja sam za to da se stvar objavi autentično i potpuno", kaže Kummer u izjavi za DW. „Ne sviđa mi se objavljivanje skraćenih verzija i da se onda još komentira." Ne radi se o propagandi, kaže Kummer.

Zašto Društvo onda nije objavilo i kompletan govor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog povodom „Dana pobjede"? „Taj govor smo isto mogli staviti na web-stranicu, bitni su argumenti", priznaje Kummer. „Mi ne polažemo pravo na apsolutnu istinu. Mi smo honorarno društvo, mi nismo agencija."

Stare veze i dalje postoje

„Za nas su NATO i Zapad bili neprijatelji", sjeća se Kummer. „Ja nisam imao stvarnih kontakata s Rusima, ali ni s Amerikancima, Englezima i Francuzima." U brojnim istraživanjima na istoku Njemačke se pokazalo nepovjerenje prema Zapadu i simpatije prema Rusiji, osobito u onima koja su provedena prije ruske invazije na Ukrajinu. Jedno istraživanje instituta Forsa iz srpnja 2021. pokazalo je da 50 posto stanovnika na istoku Njemačke želi prisnije odnose s Rusijom. Na zapadu Njemačke to je željelo samo 25 posto ispitanika. Po istom istraživanju samo je 34 posto ljudi na istoku Njemačke bilo za sankcije protiv Rusije, dok je na zapadu Njemačke sankcije zagovaralo 68 posto ispitanika. Veća podudarnost mišljenja je utvrđena u vezi s Putinom. 60 posto ispitanika na istoku i 72 posto na zapadu Njemačke u njemu su vidjeli diktatora.

Politolog Stefan Garsztecki s Tehničkog sveučilišta u Chemnitzu kaže, međutim, da se to promijenilo posljednjih tjedana. „Od početka rata to se više ne može  čuti. Ali prije se moglo čuti da su 'Rusi u pravu i da se NATO stvarno sve više približavao Rusiji'", kaže Garsztecki.

Postoje povijesni razlozi zašto istočni Nijemci stariji od 50 godina imaju određene simpatije prema Rusiji. Oni su živjeli u komunističkoj zemlji koja je svojim građanima nametnula prijateljstvo s najvećom zemljom tadašnjeg Sovjetskog Saveza. U školama se učilo ruski, a ruska kultura je na istoku bila tako prisutna u najmanju ruku kao i američka na zapadu Njemačke.

Slična iskustva nakon pada Berlinskog zida

„Stariji ljudi govore o zajedničkim iskustvima, mnogi su stvarno upoznali građane Sovjetskog Saveza. To je na zapadu Njemačke bilo gotovo nemoguće. To povezuje i mislim da se to prenosi preko obiteljskog sjećanja", kaže Garsztecki. On misli da se osjećaj zajedničkih iskustava nastavio 1990-ih godina kad su i Rusija i Istočna Njemačka imale problema snaći se u postkomunističkoj slobodi.

„U Rusiji su transformaciju doživjeli vrlo kaotično, bez pravila, a brojni istočni Nijemci imaju slična iskustva s transformacijom. Nitko na istoku Njemačke ne želi povratak DDR-a, to pokazuju sva istraživanja javnog mnijenja, ali imaju dojam da diskurs, propisi, modeli – sve dolazi sa zapada. A stariji stanovnici na istoku Njemačke su naravno puno izgubili glede svoga društvenog položaja."

Taj osjećaj uvrede da ih zapadne zemlje nisu prihvaćale kao ravnopravnog partnera bio je jako prisutan i u Rusiji tijekom 1990-ih godina, kaže Garsztecki.

Gospodarska ovisnost

Manje emocionalno opterećeni su gospodarski odnosi, koji istočnu Njemačku jače povezuju s Rusijom nego zapadnu. 32 godine nakon ponovnog ujedinjenja ni jedno od vodećih njemačkih poduzeća koja se vode u burzovnom indeksu DAX-u nema sjedište na istoku Njemačke. S druge strane, na istoku su pogoni koji ovise o trgovini s Rusijom kao što je plinovod Sjeverni tok ili rafinerija PCK u Schwedtu, čiji je većinski vlasnik ruski naftni koncern Rosneft.

Ta područja bi bila jako pogođena ako bi bio uveden embargo na fosilne energente iz Rusije, što brojni Europljani trenutno zahtijevaju. To je za mnoge istočne Nijemce kao „već viđeno", kaže Garsztecki. Oni imaju dojam da bi ponovo snosili loše ekonomske posljedice kao i u vrijeme transformacije, kaže Garsztecki.

 Martin Kummer je puno toga doživio otkako je sredinom 1990-ih preuzeo funkciju predsjednika Društva njemačko-ruskog prijateljstva. On se sjeća da su bivši komunisti htjeli zauzeti društva kao što je njegovo. „Zbog mene su neki napustili Društvo", kaže on. „Nisu htjeli imati nikakve veze sa čovjekom iz CDU-a."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu