Dvjestotinak država koje su sudjelovale na ovogodišnjoj Konferenciji o klimi prvi put su se dogovorile da bi trebalo formirati poseban fond kojim bi se siromašnijim zemljama nadoknadila šteta prouzročena klimatskim promjenama.

Konferencija u egipatskom ljetovalištu Sharm el Scheich prethodno je morala biti produžena, upravo zbog prepirki oko fonda. Na kraju je ipak nešto dogovoreno, ali kritičari kažu – premalo. Naime, države su se suglasile da postupno napuste energiju koja se dobija sagorijevanjem ugljena, ali ne i nafte i plina.

Uz to, ovaj fond bi trebalo biti formiran, ali kada, kako, i tko će koliko uplaćivati u njega, a tko će uzimati – to se sve ne zna, i trebalo bi biti naknadno dogovoreno.

Je li Kina „zemlja u razvoju“?

Jasno je da će morati platiti razvijenije zemlje koje su kroz povijest ionako najviše trovale životnu sredinu. Odštetu će dobiti one „zemlje u razvoju“ koje su posebno pogođene sušama, poplavama, olujama, širenjem pustinja ili rastom razine mora.

No u toj oznaci „zemlje u razvoju“ nalazi se još jedna kvaka. Naime, Kina se pridružila grupi od oko 130 zemalja u razvoju kako bi se slomio politički otpor Sjedinjenih Država oko formiranja fonda za odštete. EU se u početku nećkala, ali je onda ipak također pristala na fond.

No, Kina sada traži da ju se tretira kao „zemlju u razvoju“, kao što je prije tri desetljeća zapisano u Protokolu iz Kjota. Zapadne zemlje kažu da je to apsurdno, da je Kina danas ekonomska velesila te najveći zagađivač na svijetu.

Osim toga, zemlje sudionice su pristale na pojačanje napora u smanjenju štetnih emisija te obećale da će to predstaviti do iduće konferencije krajem 2023. godine u Ujedinjenim Emiratima. No, sve je to na dobrovoljnoj bazi, nitko se ni na što nije obvezao.

To što detalji nisu utanačeni kritičari video kao besmisao konferencije kojoj je na Crvenom moru prisustvovalo čak 34.000 sudionika iz cijelog svijeta.

Organizatori pak misle da je dobro što je u sitne sate u nedjelju napravljen kakav-takav deal. „Nije bilo jednostavno. Radili smo dan i noć“, rekao je Samih Shukri, predsjednik Konferencije.

Kritike sa svih strana

Gglavni tajnik UN-a Antonio Guterres je pozdravio najavu formiranja fonda kao mjeru da se uspostavi povjerenje, ali je i dodao da to neće biti dovoljno. Guterres je kritizirao što se na konferenciji nije uspjelo krenuti putem „drastičnog snižavanja emisija štetnih plinova“. „Naš planet je na intenzivnoj njezi“, rekao je on.

I kod njemačke ministrice vanjskih poslova Aanelene Baerbok su dojmovi pomiješani, kaže, „prepliću se nada i frustracija“. „Zbog blokade nekih velikih potrošača, kao i država koje proizvode naftu, sprječeni su nužni koraci za napuštanje fosilnih energenata“, rekla je ona. Kaže, tako se troši dragocjeno vrijeme da se dođe na put „1,5 celzijusa“.

Taj čuveni cilj od 1,5 stupnja celzijusa odnosi se na globalno zagrijavanje. Naime, stara je ideja da se globalno zagrijavanje mora do 2100. godine ograničiti u odnosu na temperature koje su vladale prije vremena industrijalizacije. Zagrijavanje je, međutim, već sada doseglo 1,1 stupanj.

Još su oštriji bili aktivisti. „Teško razočaranje“ – tako je stvar opisao Jan Kowaltzig iz njemačkog ogranka Oxfama – posebno jer nema spremnosti da se napusti korištenje fosilnih izvora energije.

Martin Kaiser iz Greenpeacea računa da su bogate zemlje dužne siromašnima najmanje sto milijardi dolara godišnje. „Da su posebno SAD do sada plaćale račun, onda bi države G7 bile u boljoj pregovaračkoj poziciji da već danas obvežu i Kinu i druge ekonomije ubrzanog razvoja da se pridruže plaćanjima.“ „Na kraju ove konferencije ispada da je mali flaster zaljepljen na ogromnu otvorenu ranu", dodao je Kaiser.

nr (dpa, rtr, afp)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu