Izrael već više od mjesec dana vrši opsežene zračne napade na Libanon. Prema libanonskim vlastima, već je više od milijun interno raseljenih osoba, a više od 2.000 civila je izgubilo život. Izrael je ciljao nekoliko vođa Hezbolaha jer želi oslabiti ovu miliciju s bazom u južnom Libanonu. SAD, Njemačka i nekoliko sunitskih arapskih država klasificira čitav Hezbolah kao terorističku skupinu. Europska unija samo oružano krilo Hezbolaha smatra terorističkom skupinom. Od početka posljednjeg rata u Gaziprije više od godinu dana, ova teroristička organizacija je pojačala raketne napade na sjeverni Izrael. Deseci tisuća Izraelaca napustili su svoje domove u blizini libanonske granice.

Francuska se sada nada da će njezin povijesno blizak odnos s Libanonom pomoći u postizanju primirja i dugoročnog rješenja i u tu svrhu u Parizu organizira međunarodnu konferenciju za pomoć Libanonu. Konferencija je, kako se navodi, signal podrške stanovništvu i suverenitetu zemlje.

Francusko Ministarstvo vanjskih poslova očekuje predstavnike država partnera Libanona, Ujedinjenih naroda, Europske unije, kao i međunarodnih, regionalnih i organizacija civilnog društva. "Francuska je uvijek imala privilegirani odnos s Libanonom, a ova konferencija ima za cilj pridonijeti mirnom rješenju sukoba", rekao je DW-u diplomatski izvor koji je želio ostati anoniman.

May Maalouf Monneau, politologinja na Pariškom istraživačkom institutu za Mediteran i Bliski istok (iReMMO), se nada ipak nekim konkretnijim rezultatima ovog skupa. "Potreban nam je prekid vatre. Zatim moramo poslati libanonsku vojsku na jug zemlje kako bismo obnovili dominaciju države", rekla je za DW. "Ovo se trebalo dogoditi odavno prema Rezoluciji UN-a 1701 iz 2006. godine."

Ovom rezolucijom okončan je otprilike četverotjedni rat između Hezbolaha i Izraela. Teroristička milicija obećala je povlačenje iz južnog Libanona što se do danas nije dogodilo. “Kroz sastanak u Parizu, Francuska bi ponovno mogla imati veću diplomatsku prisutnost u Libanonu”, dodaje Maalouf. "Francuska tu ulogu jedva da ima od 2005. godine, od kraja mandata francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca."

Bliske povijesne veze Francuske i Libanona

„Francuska i Libanon gaje povijesno duboke političke i kulturne veze", kaže Henry Laurens, profesor povijesti i voditelj suvremene povijesti arapskog svijeta na Collège de France u Parizu. "Francuska udruga L'Oeuvre d'Orient od sredine 19. stoljeća prikuplja novac za školske, medicinske i vjerske organizacije, posebno u Libanonu", kaže Laurens za DW. "U Libanonu postoji široka mreža francuskih škola a tu je i velika libanonska dijaspora u Francuskoj."

Libanon je također između 1920. i 1943. godine i službeno bio francuski protektorat. Francuska vlada također je odigrala važnu diplomatsku ulogu jer je govorila sa svim stranama: "Francuski diplomati imali su redovite razgovore s Hezbolahom."

Danas, međutim, Pariz jedva da igra ikakvu ulogu posrednika, što je također posljedica vlastite kolonijalne povijesti. “Ovdje ima mnogo potomaka kolonijalnih vladara i imigranata iz bivših kolonija i njihovih potomaka, kao i velika muslimanska i židovska zajednica”, objašnjava Laurens. "Ta se podjela odražava u našim strankama - s desničarskim političkim strankama koje brane Izrael i, iznad svega, lijevim političkim skupinama na strani Palestinaca. Vlada je paralizirana jer je ovo vanjskopolitičko pitanje već dugo relevantno i za domaću politiku."

Između financijske pomoći i političke simbolike

Za Fabricea Balanchea, geografa i stručnjaka za Bliski istok na Sveučilištu Lyon 2, nedavne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona pogoršale su šanse libanonske konferencije za uspjeh. Između ostalog, pozvao je da se zaustavi isporuka oružja Izraelu kako bi se došlo do političkog rješenja sukoba, uključujući i Gazu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je ovu izjavu kao "sramotnu".

Izrael provodi kopnenu ofenzivu u Pojasu Gaze nakon što je Hamas, kojeg su EU, Njemačka i SAD klasificirali kao terorističku organizaciju, pobio više od 1.100 ljudi i uzeo stotine talaca u napadima na Izrael 7. listopada 2023.. S druge strane, kako tvrdi Hamas, u vojnim akcijama Izraela koje su uslijedile je poginulo 40.000 osoba.

"Francuska sada ima vrlo loše odnose s Izraelom. Nadalje, ni Hezbolah niti Izrael trenutno ne žele prekid vatre", rekao je Fabrice Balanche za DW. Ponovna uspostava vlasti libanonske države na jugu Libanona također je teška jer je zemlja politički nestabilna. “Libanon je propala država s visokim javnim dugom i korumpiranom elitom koja je bez predsjednika od listopada 2022.”, objašnjava Balanche.

Njemačka preuzela inicijativu

Osim toga, još od 2015. Francuska više ne postavlja smjernice europske libanonske politike, nego je tu ulogu preuzela Njemačka. U srijedu (23.10.) je ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock bila u posjetu Libanonu. "To znači da Macron teško može dati bilo kakva financijska obećanja Libanonu a to ograničava naš politički utjecaj." Ova konferencija je stoga više simbolična. Francuska želi popuniti diplomatsku prazninu nastalu predstojećim američkim predsjedničkim izborima.

Ali Daniel Mouton iz Bliskoistočnog programa think tanka Atlantic Councila u Washingtonu smatra da je upravo zbog toga sastanak neophodan. "Macron će ostati predsjednik tijekom ovog prijelaznog razdoblja u SAD-u. Konferencija bi mogla pokazati kako Izrael treba promijeniti svoju strategiju", rekao je za DW Mouton, koji je do kolovoza 2023. bio viši direktor za obranu i političko-vojna pitanja u Bijeloj kući.

"Međunarodna zajednica, uključujući Sjedinjene Države, mora izričito reći Izraelu kakvo će ponašanje uzrokovati smanjenje vojne potpore. Ako Izrael ne bude oprezniji i ne zaštiti civilne žrtve, mogao bi stvoriti buduće teroriste, što ugrožava dugoročni cilj Izraela a to je smanjiti opasnost za vlastito stanovništvo."

Povjesničar Laurens, s druge strane, teško vjeruje da će konferencija proizvesti više od nekoliko obećanja novčane pomoći. "A to bi bilo priznanje slabosti - ako ne možete učiniti ništa drugo, onda samo šaljete humanitarnu pomoć."